SENJ-U sklopu aktualnih radova uređenja Trga Cimiter u Senju, od siječnja ove godine provode se i zaštitna arheološka istraživanja na prostoru ispred senjske katedrale. Istraživanje vodi izv. prof. dr. sc. Vedrana Glavaš s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, a financira ga Grad Senj.
Cimiter je lokalitet koji je djelomično već bio istraživan, no aktualni radovi obuhvaćaju dosad neistražene dijelove trga koji će biti zahvaćeni građevinskim zahvatima. Upravo su ti segmenti dodatno potvrdili izniman arheološki potencijal ovog prostora.

Trg Cimiter danas se smatra jednim od arheološki najznačajnijih zona u Senju jer sadrži slojeve koji svjedoče o kontinuitetu života od antike do suvremenog doba. Dosadašnji rezultati istraživanja pokazuju da se Senj, u kulturološkom smislu, može usporediti s važnim kasnoantičkim središtima poput Akvileje i drugih urbanih centara toga vremena.

Istraživanja su potvrdila postojanje starokršćanskog kompleksa iz kasne antike, ukrašenog bogatim mozaikom koji se okvirno datira u 5. stoljeće. Uz ostatke tog objekta, arheolozi su do sada pronašli i 45 intaktnih grobova iz razdoblja od 12. do sredine 19. stoljeća. Prostor Cimitera služio je kao jedno od gradskih grobalja sve do uređenja današnjeg groblja svetog Vida u 19. stoljeću.
Grobovi sadrže nalaze tipične za razdoblje srednjeg i novog vijeka, a pronađene su svetačke medaljice, prstenje, pojasne kopče i drugi predmeti, dok je dodatno evidentirana i velika količina dislociranih ljudskih kostiju, što potvrđuje dugotrajan kontinuitet ukapanja na ovoj lokaciji.
Osim grobnih nalaza, istraživanjem su prikupljeni i brojni ulomci keramike iz antičkog i kasnoantičkog razdoblja, kao i luksuznog posuđa iz 14. stoljeća. Upravo takvi nalazi dodatno potvrđuju da je Senj pratio suvremene trgovačke i kulturne trendove svoga vremena te bio uključen u šire mediteranske trgovačke tokove.

Značajan doprinos istraživanja odnosi se i na bolje razumijevanje razvoja pročelja katedrale. Novi nalazi omogućit će precizniju tlocrtnu analizu faza izgradnje senjske katedrale, što je od iznimne važnosti za interpretaciju kulturno-povijesnog razvoja grada.

Među važnijim otkrićima ističe se i temelj starijeg zvonika, koji je do kraja 19. stoljeća stajao ispred katedrale i bio s njom konstruktivno povezan. Današnji zvonik podignut je početkom 20. stoljeća.
Iako već sada otkrića izazivaju velik interes, stručnjaci naglašavaju kako će se konačne odluke o konzervaciji i prezentaciji nalaza, osobito vrijednog mozaika, donijeti nakon završetka istraživanja, kada će biti moguće cjelovito sagledati značaj lokaliteta i odabrati najprimjereniji način njegove prezentacije javnosti.