Vijećnici Županijske skupštine na danas održanoj sjednici jednoglasno su prihvatili Rezoluciju o proglašenju Primorsko-goranske županije sigurnim mjestom za žene.

Rezolucija čiji je cilj poručiti i implementirati kako je ravnopravnost žena i muškaraca jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije, kao i da borba protiv rodno uvjetovanog nasilja iziskuje zajedničke napore i djelovanje na svim razinama vlasti, na sjednici Županijske skupštine pokazala se kao idealan poligon pripremama za predstojeće parlamentarne izbore.

“Imam poriv zaštititi svoje dijete”

Rasprava je u jednom trenutku poprimila konture predizbornih političkih sučeljavanja pa je Marko Mataja Mafrici kao predsjednik kluba SDP-a koji je ujedno bio i predlagatelj ove točke, izjavio kako bi najradije predložio da se točka skine s dnevnog reda i njezino izglasavanje prolongira u razdoblje nakon parlamentarnih izbora.

– Živimo u državi u kojoj na jedna prijavljen slučaj silovanja dolazi 15 neprijavljenih. Živimo u državi koja je treća u Europskoj uniji po femicidu, u državi u koju dolaze klečavci pred katedralu s molitvama kako bi žena ostala podređena muškarcu.

Ovu rezoluciju usvojilo je 40-ak jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj i Krapinsko-zagorska županija.

Mjere rezolucije su konkretne, počevši od edukacije do reakcije, a nama omogućavaju uporište da bismo u proračunu osigurali dodatna sredstva za borbu protiv nasilja nad ženama.

Supruga i ja očekujemo dijete, bit će djevojčica i sam imam poriv što više učiniti da zaštitim svoje dijete, rekao je u uvodu Mataja Mafrici.

“Zabrinjava što ovo dolazi od SDP-a”

Za riječ se odmah javio Bojan Kurelić iz Akcije mladih kazavši da ga s političkog aspekta zabrinjava što je ovakva rezolucija prijedlog SDP-a.

– Imate kandidata za premijera koji se kolegicama u Saboru obraća kao nadobudnim narikačama, mislim da treba pripaziti i na nacionalnoj razini i da nema kandidata za premijera koji se tako obraća ženama koje su mu sada koalicijske partnerice, poručio je Kurelić.

Mostov Josip Katalinić dotaknuo se rodne ideologije i naglasio da su žene u mnogim segmentima društva danas i više nego dominantne.

– Stava sam da je rodna ideologija jedan promašeni mode zaštite ljudskih prava, no moj glas ćete sigurno imati jer zaštita života od početka do kraja ima uvijek moju podršku.

Međutim, mislim da smo ovdje falili glavni smjer u kojem treba ići kako bismo zaštitili prava žena. Mislim da bismo se više trebali fokusirati na to kako smanjiti broj nasilnika.

Moj duboki stav je da će jedna zdrava obitelj odgojiti ljude koji nisu nasilnici, poručio je Katalinić.

Nazovimo stvari pravim imenom

Morena Lekan iz Možemo! Na rezoluciju se osvrnula, kako je rekla, kao žena i majka koja svakodnevno živi borbu prava žena.

Rezoluciju je podržala zbog borbe za prava žena jer kako je dodala, to pitanje uvijek ima njezinu podršku pa makar bilo i ovakav deklarativni pokušaj.

– PGŽ jest napravila dosta po pitanju zaštite operativnih mjera koje ovdje ne vidim ali nadam se da će se one naći, no neke stvari moramo nazvati pravim imenom.

Živimo u državi u kojoj se deset godina nije napravilo ništa po pitanju zaštite prava žena već samo ovako, deklarativno.

Zakon o pobačaju čekamo od 2017. godine, tu je Lex AP, Istanbulska konvencija koja se ne primjenjuje… Veseli me što dolazi vrijeme kad ćemo moći odabrati ljudi koji će imati hrabrosti povući takve poteze, rekla je Lekan.

Dva dobra primjera osnaživanja žena

Odgovorio joj je Ivan Jakšić koji je u ime Klub HDZ-a bio suglasan s ovakvom deklaracijom, iako njegova stranka dijelom sadržaja nije zadovoljna jer se referira na Vladu.

– Jasno mi je da je gospođa Lekan duboko u kampanji i da će biti visoko na listi. Želim vam puno sreće, trebat će vam, poručio je Jakšić.

Nezavisna Iva Rinčić pak misli da rezolucija ne treba biti samo popis lijepih želja već treba činiti pomake. Iz razgovora sa žrtvama nasilja, kako je nastavila, često se doznaje da su potrebne mjere akutnog djelovanja.

Zbog toga je predložila da se poradi na fondu sredstava koja bi bila na raspolaganju žrtvama, barem u početnoj fazi jer su se mnoge žene našle u situaciji potpune besparice nakon što su napustile nasilnika.

– Ova je rezolucija dobra jer mi još uvijek živimo u muškom svijetu. I da sada ne ispadne da uvijek kritiziram PGŽ, moram reći da postoje dva dobra primjera u županiji za osnaživanje žena.

Mi imamo osam pročelnica i četiri pročelnika, a imamo i mjeru za poticanje zapošljavanja žena i ta je mjera naišla na takav odaziv da su se morala povećati sredstva za tu namjenu, rekao je Popović koji smatra da nema ničeg važnijeg od financijske neovisnosti kad se govori o osnaživanju žena.

Dobitnici županijskih nagrada

Vijećnici su jednoglasno podržali i prijedlog o dodjeli godišnjih nagrada te nagrade za životno djelo koja ove godine ide u ruke Miljenka Mišljenovića za cjelokupan doprinos i iznimna postignuća na području socijalne skrbi.

Godišnje nagrade dobili su Let 3 i to kako je objašnjeno za “spektakularnu pobjedu na Dori” i doprinos u promicanju županije te Danijel Frka za kulturu, tehničku kulturu, očuvanje okoliša i zaštitu baštine, kao i Nikola Kurti za humanitaran rad.

Na natječaj je pristiglo 19 prijava, od čega 12 za godišnju i sedam za životno djelo. Njih 16 ih je bilo valjano, i to deset godišnjih i šest za djelo.

– Među prijedlozima bio je i prijedlog godišnje nagrade Vjekoslavi Jurdana gdje se isticao i njezin rad u pripremi Zakona u hrvatskom jeziku.

Ako se sjećate, ministar Fuchs je polovicom prošle godine rekao da u odgojnom procesu nema mjesta za dijalektalne oblike jezika.

Isti dan reagirala je gospođa Jurdana i dosta opširno i koncizno pripremila točku zakona koji je u saborskoj proceduri i prihvaćen, upozorio je PGS-ov Franjo Butorac predlažući odboru da o ovom prijedlogu još jednom razmisli.

O metalnom otpadu u riječkoj luci

Vijećnici su raspravljali i o problemu negativnog utjecaja manipulacije metalnim otpadom na području riječke luke ispred zgrade riječke bolnice.

Nezavisni Leo Pavela kao predlagatelj ove točke u svojem je izlaganju kazao da se tri godine nije ništa promijenilo s otpadom. Inače, otpad se sastoji od starih automobila i guma koji se izvoze preko Luke Rijeka sve tvrtke imaju dozvolu za to.

Josip Katalinić istaknuo je kako su količine iz taloženog teškog metala su pet do sedam puta više u odnosu na najbliže mjesto mjerno koje se nalazi na Mlaki, a količine taloženih metala su iste ili jednake kao u Brodogradilištu Viktor Lenac, što je potvrdio i nalaz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a.

– Mi smo i ranije upozoravali na povećane vrijednosti koje vjerojatno uzrokuje prisutnost metala. Podaci nisu alarmantni i zasad je na tom području još uvijek prva kategorija zraka, ali su vrijednosti povećane kao što su i u Lencu, Kraljevici i kod INA-e u Urinju koji također nisu prešli u drugu kategoriju zraka, pojasnio je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Željko Linšak.

Ivan Jakšić ovaj je put sudjelovao u raspravi kao zamjenik ravnatelja Lučke uprave.

– Mi ćemo vrlo skoro riješiti problem otpada u Luci Rijeka. Volio bih zbog sebe i zbog svojeg djeteta da znam kakva je kvaliteta zraka tamo.

Teško je ako se bavite gospodarstvom zadovoljiti sve kriterije. Problem Rijeke je što ima luku u centru, to je rijetko. Nije jednostavno izmjestiti luku, i to se vidi u razvoju Luke Rijeka koja je tijekom devedesetih izgubila jako puno prometa.

Svjetski trendovi su da se teret premjesti u kontejnere. Mi jesmo u okvirima zakona, no to ne može biti opravdanje za nešto što moramo napraviti i to ćemo napraviti, poručio je Jakšić.

Problemi Zračne luke Rijeka

Marko Boras Mandić na aktualnom se satu još jednom dotaknuo problema Zračne luka Rijeka. Zanimalo ga je što Županija sa svojom turističkom zajednicom čini da ova zračna luka više ne bude jedina u Hrvatskoj s negativnim predznakom.

– Zašto svima uspijeva ići velikim koracima naprijed dok naša zračna luka nazaduje, upitao se Boras Mandić.

Župan Zlatko Komadina još je jednom ponovio svoju tezu da upravo PGŽ najviše ulaže u Zračnu luku Rijeka

– Županija jedina pomaže Zračnoj luci Rijeka i 20 posto proračuna turističke zajednice se usmjerava na avionske linije, a pritom samo dva posto turista dolazi tim putem u našu županiju.

Ponavljam, jedini smo od svih suvlasnika koji pomažu Zračnu luku, poručio je Komadina.

Prisegnula Lara Bressan Antonina

Županijska skupština danas je dobila i novu vijećnicu. Prisegu je dala Lara Bressan Antonina iz Unije Kvarnera koja je na tom mjestu zamijenila Vjekoslava Rubešu iz Akcije mladih.