Problemi u zdravstvu, konkretno primarnoj zdravstvenoj zaštiti obilježili su današnju sjednicu Županijske skupštine na kojoj većina vijećnika nije prihvatila izvješće Savjeta za zdravlje PGŽ-a koji predstavio njegov predsjednik, riječki dogradonačelnik Goran Palčevski.

Njegovo izvješće nisu prihvatili vijećnici HDZ-a, Unije Kvarnera, Mosta, Akcije mladih, Možemo! I nezavisni Leo Pavela. Kako je rekao Palčevski, Savjet za zdravlje u prošloj je godini održao dva sastanka od kojih je jedan bio neuspješan jer se nisu odazvali njegovi članovi.

– Za mene je ovo izvješće neprihvatljivo jer Savjet za zdravlje treba raditi svoj posao, a ne da se ljudi ne odazivaju sastancima. Ako ne mogu raditi svoj posao, neka se na njemu zahvale, poručio je Nedo Pinezić iz Unije Kvarnera.

Palčevski prihvaća kritiku

Palčevski je odgovorio da prihvaća kritiku te da i sam smatra da su potrebne češće sjednice Savjeta te je vijećnicima rekao neka pričekaju izvješće za ovu godinu.

U obranu mu je priskočio župan Zlatko Komadina ističući kako Savjet nije operativno tijelo te je još jednom okrivio središnju vlast za problemu u županijskom zdravstvu, a oni su, kako se iz njegovih riječi može zaključiti, prvenstveno financijske prirode.

– Mogu se sastajati i češće, ali ne znam što bi zaključili. Ako se savjet ne sastaje ne znači da ne radi, a možda i nema problema. Kad govorimo o problemima u zdravstvu, govorimo o sistemskoj grešci.

Uzmimo bilo koju zdravstvenu ustanovu, svi njihovi prihodi diktirani su od Vlade, dok HZZO ne diže iznose sredstava. Pritom, najveći dio rashoda zdravstvenih ustanova ide za plaće, a razliku plaćamo mi, rekao je Komadina koji kao velik problem primarne zdravstvene zaštite vidi i činjenicu da se njima planira baviti manje od pet posto studenata medicine.

Naime, kroz više točaka dnevnog reda danas se provlačio i podatak da s ovom godinom 35 liječnika obiteljske medicine puni 65 godina i tako ostvaruje uvjete za mirovinu.

– Ove godine godine 35 liječnika u Domu zdravlja navršava 65 godina. Mi se nadamo da će biti dobrog zdravlja i nastaviti raditi. No, kad liječnik s ordinacijom od 2.000 pacijenata ide u mirovinu, onda je njegovo mjesto teško popuniti, rekla je pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo Vesna Čavar.

Zdravstvu dodatni milijuni

Županijski vijećnici većinom glasova i suzdržanim Josipom Katalinićem iz Mosta prihvatili su i odluke prema kojima se zbog sve većih troškova sustava zdravstva dodatna sredstva rasporede Domu zdravlja PGŽ-a i Zavodu za hitnu pomoć. Radi se o 2,4 milijuna eura od čega milijun eura ide Domu zdravlja, a ostatak Zavodu za hitnu pomoć.

Vijećnici su jednoglasno prihvatili izvješće županijskog Povjerenstva za prava pacijenata. Kako je istaknula predsjednica Povjerenstva Ira Pavlović Ružić, povjerenstvo je u protekloj godini rješavalo 36 pritužbi.

– Kad dođe pritužba, mi se trudimo pogledati je i njezino rješavanje razlikovati po predmetu pritužbe. Ako je ona hitna i mogla bi dovesti osobu u neposrednu životnu opasnost pribjegava se odmah direktnim kontaktima, a ako se radi o pritužbama i nečemu što je to bilo, procesuira se očitovanjem aktera koji su dio pritužbe.

Najviše je kompleksnih pritužbi koje su stručne, pravne i komunikacijske, rekla je Pavlović Ružić upozoravajući kako je značajan dio pritužbi vezan upravo za komunikaciju i da bi njezino poboljšanje riješilo značajan dio pritužbi.

Povjerenstvo je primijetilo i porast pritužbi na dentalnu medicinu, gdje je u jednoj bio izostanak informiranog pristanka koji stomatolozi ne daju, a dužni su, o čemu je povjerenstvo obavijestilo krovne stručne udruge.

Mjerenje kakvoće mora

Vijećnici su jednoglasno prihvatili prijedlog plaža na kojima će se provoditi mjerenje kakvoće mora, a HDZ-ovog Sanjina Vrkića zanimalo je zašto na popisu mjernih točki nema plaže Klančić u Podurinju koja je prošle godine onečišćena ugljikovodicima iz Ine.

Pridružio mu se Nedo Pinezić, ističući kako je županijski Odbor za turizam došao do zaključka da se more ispituje samo kroz biološke parametre a ne po pitanju ispuštanja ugljikovodika.

– Naš je prijedlog da PGŽ s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo dodatno ugovori baš ispuštanje ugljikovodika u Kostreni, što je dijelom dosad radila Općina Kostrena.

Interes je to javnosti i samih kupača jer je Kostrena glavna plaža Rijeke i oni u svakom trenutku trebaju znati kvalitetu mora u Kostreni, smatra Pinezić.

Sličnog je razmišljanja i Orjen Petković iz Možemo! koji smatra da ovo je vrlo bitna priča, a vijećnici svake godine podržavaju ovu odluku koja je zapravo parcijalna.

– Biološki parametri su manje problematični zbog samog prostora Kvarnera. No, dublje analize poput prisutnosti ugljikovodika i teških metala, informacija o tome nemamo.

Mislim da bi ova ispitivanja trebalo proširiti, to nas ne bi puno koštalo, a informacije bi nam omogućile da intervencijom dodatno zaštitimo zdravlje kupača, a tu je i pitanje ribarstva odnosno prehrane gdje je kemijski dio vrlo zanemaren, smatra Petković dok je Bojan Kurelić iz Akcije mladih predložio da se ovakve analize rade na cijelom području županije.

– Dosad zagađivači nisu platili ništa za svoja zagađenja jer imamo takve propise, samo je HEP platio dio svojih troškova, ali iz jedinog razloga jer su priznali da su zagađivači, rekao je Kurelić.

Zašto se ne mjeri na plaži Klančić?

U svojem odgovoru na vijećnička pitanja, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sanjin Vranković rekao je da kostrenski Klančić formalno nije plaža pa nije dodan, ali su zato dodane dvije nove plaže za mjerenje u Bakru.

Izrazio je i nadu da će zakonodavac propisati mjerenje parametara kao što su ugljikovodici te da će biti jasno propisane granične vrijednosti.

– U sklopu izvanrednih mjera koje Nastavni zavod provodi obavljaju se i takva ispitivanja i za to su osigurana sredstva. Ta područja u Kostreni se redovno obilaze svakih 15 dana, a ako se posumnja na zagađenje, automatski se uzimaju uzorci, odgovorio je Vranković.

O izgradnji doma za starije u Kostreni

Na aktualnom satu HDZ-ovca Vrkića je li Županija zadovoljna dinamikom projekta izgradnje doma za starije osobe u Kostreni, budući da je partner u tom projektu, a Vlada je za ovaj projekt osigurala 6,1 milijuna eura.

– Inače, mali kuriozitet je da su izgradnju doma u Kostreni u tamošnjem vijeću podržale sve stranke osim SDP-a koji je po tom pitanju imao određene rezerve, dodao je Vrkić.

Resorna pročelnica Dragica Marač odgovorila mu je da se ne može javna nabava ubrzati te da su u ovom trenutku osigurana primarna sredstva te je Županija stalno u kontktu s Kostrenom.

– Općina Kostrena je u kontaktu s ostalim jedinicama loklane samouprave koje bi participirale i trenutno ih je pet.

Nedostaje nam takvih kapaciteta upravo na istočnom dijelu županije i zasad ide sve po planu, a sljedeća faza će biti kad budu gotovi natječaji. No, ove godine očekujemo finalizaciju i sklapanje sporazuma s jedinicama lokalne samouprave.

To je i moguće jer su sljedeće godine izbori, a općine i gradovi su dužne tada dati nešto svojim građanima, smatra Marač.

Creska gimnazija nema maturante

HDZ-ovka Sanja Tomić upozorila je kako creska gimnazija nema maturante ove godine, a čini se da neće formirati ni prvi razred gimnazije.

– Kako je moguće da nemamo generaciju za upisati i kako se to dogodilo u proteklih deset godina, upitala je Tomić na što joj je pročelnica Edita Stilin odgovorila da je creska gimnazija područni odjel lošinjske gimnazije te vjeruje da će upisati nove učenike.

– Osnovna škola Cres svake godine ima sve manji broj učenika, mislim da ih je trenutno 198 i ne možemo po tom pitanju napraviti puno jer se broj učenika, nažalost, smanjuje rekla je Stilin.

Marko Boras Mandić još se jednom dotaknuo problematike Zračne luke Rijeka pitajući ovaj put zašto su ugovori s prijevoznicima za TZ Kvarnera poslovna tajna ako je Visoki upravni sud naložio da se te informacije dostave jer je riječ o javnom interesu.

– Što se tiče ugovora, TZ Kvarnera je tražio mišljenje advokata i u ovom trenutku to je dobilo crveno svjetlo jer je riječ o ugovorima s trećom stranom, odgovorio je Komadina.

Kantrida ostala bez jedne ordinacije obiteljske medicine

Damir Pilepić iz PGS dao je na aktualnom satu svoj doprinos raspravi o problemima u zdravstvu upozoravajući da se na Kantridi zatvara jedna ordinacija obiteljske medicine.

– Na Kantridi imamo više građevinskih projekata, ne samo RIO i zanima nas što se događa s liječnicima obiteljske medicine.

Vesna Čavar kazala je kako je smanjenje broja obiteljskih liječnika tema koja sve muči, a i javnost se pomalo osvješćuje po tom pitanju.

– Fali nam općenito radnosposobnog stanovništva, a u zdravstvu se to najteže podnosti. Dr. Miloš s Kantride ide u svibnju u Klanu koja je manje zahtjevna, jer je Kantrida popunjena starijim stanovništvom.

Kantridu će pokrivati doktorica koja radi u Domu umirovljenika gdje ima 400 pacijenata što HZZO ne može pokrivati. Pacijenti neće biti zakinuti te će ova doktorica svakodnevno obavljati obje ambulante.

Inače kroz Savjet za zdravlje pokušavamo doći do prijedloga mjera kako doći do kadra i kako ga zadržati. Problem je i medicinskih sestara, a nemamo problem samo u primarnoj zaštiti, već i u Zavodu za hitnu medicinu gdje se nitko ne javlja na natječaje.

Neke stvari se ipak rješavaju pa smo na Cresu našli liječnika koji dolazi iz Makedonije, a tu je i specijalistica hitne medicine koji kao nadstandard Županija finacira u okviru tima T2. Ta nam je liječnica iz Osijeka zlata vrijedna, rekla je Čavar.