Važna prometnica

Povećava se maksimalna dopuštena brzina na riječkoj obilaznici. Promjena je velika, ovo je objašnjenje

Marinko Glavan

Arhiva NL

Arhiva NL

Najveća brzina bit će dozvoljena na potezu od čvora Matulji do čvora Rujevica



RIJEKA – U idućih 10 dana na većini dionica riječke obilaznice, odnosno autoceste A7, od čvora Orehovica do čvora Učka, kao i na autocesti A6, Rijeka – Zagreb, od čvora Čavle do čvora Orehovica, povećat će se maksimalna dopuštena brzina kretanja vozila za minimalno 10 kilometara na sat, priopćili su iz Hrvatskih autocesta.


Kako se pojašnjava u priopćenju, riječka obilaznica je, nakon zagrebačke, najprometnija dionica autocesta u Hrvatskoj. Uz riječku obilaznicu i dio autoceste A6, dionica od čvora Čavle do čvora Orehovica također spada u prometnicu koja ima značajnu ulogu za dnevne migracije stanovnika Rijeke. Obje dionice su prometno visoko opterećene.


– Hrvatske autoceste kroz projektna rješenja tražile su način povećanja protočnosti na ovim dionicama te je provedena novelacija postojećih ograničenja brzine. Rezultat je povećanje brzine za minimalno 10 km/h na pojedinim dionicama od čvora Orehovica do čvora Učka na A7 te od čvora Čavle do čvora Orehovica na A6. Iako zbog kompleksnosti terena i objekata na trasi nije bilo moguće postići značajno veće brzine, ovo povećanje omogućit će bolju harmonizaciju prometnog toka bez negativnog utjecaja na sigurnost prometa, navode iz HAC-a.


Način mjerenja




Kako proizlazi iz objavljenih karata s ograničenjima brzine na pojedinim dionicama, najveće brzine na riječkoj obilaznici bit će dozvoljene na potezu od čvora Matulji prema čvoru Rujevica, odnosno na dionici koja prolazi kroz čvor Diračje, gdje se dozvoljena brzina povećava na 100 km/h, u odnosu na 90 km/h koliko je trenutno ograničenje na najvećem dijelu te dionice.


Na dijelovima obilaznice između čvora Škurinje i budućeg čvora Kozala ograničenje se povećava sa sadašnjih 60 km/h na 70 km/h, dok će u zavoju na Kozali, prije tunela Katarina, gledano iz smjera tunela Učka, na snazi ostati ograničenje brzine od 60 kilometara na sat.


Dionice na kojima je korigirana maksimalna dopuštena brzina su one na koje je bilo najviše pritužbi vozača jer se smatralo da postojeća konfiguracija i stanje ceste omogućava sigurnu vožnju i uz veće brzine od dozvoljenih. Tome su se godinama protivili prvo u Hrvatskim cestama, a kasnije u Hrvatskim autocestama, objašanjavajući kako su ograničenja usklađena s postojećim propisima te da ih nije moguće mijenjati.


Stoga smo profesora Marka Ševrovića, predstojnika Zavoda za prometno planiranje na zagrebačkom Prometnom fakultetu, koji je sudjelovao u izradi novih ograničenja brzine na riječkoj obilaznici, pitali što se u međuvremenu promijenilo po pitanju propisa da je sada moguće povećati maksimalnu dopuštenu brzinu na pojedinim dionicama.


– Po pitanju propisa nije se promijenilo ništa, ali se mijenjao način mjerenja. Napravljeno je dinamičko mjerenje zaustavnih putova uz pomoć specijalnog, za tu svrhu opremljenog vozila te je na temelju tih mjerenja definirana najveća dopuštena brzina na pojedinim dijelovima prometnice, a sve su vrijednosti u skladu s postojećim pravilnikom koji to definira, kaže prof. Ševrović.


Na potezu policija


Iako je najveća dopuštena brzina na većem dijelu navedene dionice obilaznice povećana, Ševrović očekuje kako će to rezultirati smanjenim brzinama kojima vozači stvarno voze obilaznicom.


– Činjenica je da su stvarne brzine kojima vozači prolaze tim dionicama više od propisanih ograničenja. Čak 95 posto vozila kreće se brzinom većom od propisane, a to znači da s ograničenjima nešto nije u redu.


Intencija je da se vozačima omogući brži prolazak ovim dionicama, ali i da oni poštuju nova ograničenja. Bolje je da su propisane brzine nešto veće, a da ih se vozači pridržavaju, nego da se ograničenja nitko ne drži te da vozila prolaze brzinama od 30, 40 ili više kilometara na sat većima od dopuštene. Sad je na potezu i MUP, odnosno prometna policija, od koje očekujemo da će strože nadzirati brzinu kretanja vozila, kad na snagu stupe nova ograničenja, zaključuje Ševrović.


Kako navode iz HAC-a, uz prometnu opterećenost i položaj trase na koji utječe visoka urbaniziranost, složenost i prostorna ograničenja terena te samim time i kompleksne prometno-tehničke elemente, koji se posebice odnose na brojnost i blizinu tunela te nepostojanje zaustavnog traka, uvjetovala su dosadašnja niska ograničenja brzine na pojedinima dijelovima dionice, no prema mjerenjima brzine, tih se ograničenja praktički nitko od vozača nije pridržavao. Ostaje vidjeti kako će vozači reagirati na nove, nešto veće dopuštene brzine te hoće li biti manje kršenja ograničenja.