POVEŽIMO SE BAŠTINOM

Uređenje kaštela u Klani: Gradina postaje pozornica za glazbeno – scenske nastupe

Bruna Matičić

SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER

SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER

Na kaštelu će se postaviti dekorativna rasvjeta, montažna pozornica i gledalište koje će omogućiti održavanje kulturnih programa u najvrednijem spomeniku baštine u Klani te će služiti u turističke svrhe



KLANA – U projektu »Povežimo se baštinom«, u kojem su udruženi gradovi i općine na području Urbane aglomeracije Rijeka, sudjeluje i Općina Klana. Provedba projekta, koji ima cilj izgradnju novih i revitalizaciju postojećih lokacija kulturno-povijesne baštine s ciljem stvaranja nove ponude za posjetitelje, uključit će revitalizacija i opremanje arheološkog lokaliteta kaštela Gradina u Klani.
Projekt revitalizacije kaštela Gradina najavila je načelnica Općine Klana Željka Šarčević Grgić koja je istaknula kako je on najvredniji spomenik kulturne baštine u Klani te zaslužuje obnovu i revitalizaciju te turističku valorizaciju.


– U sklopu projekta »Povežimo se baštinom« kaštel Gradina uložit će se 768.000 kuna zahvaljujući kojima će se na kaštelu postaviti dekorativna rasvjeta, montažna pozornica i gledalište koje će omogućiti održavanje kulturnih programa u našem najvrednijem spomeniku baštine te će služiti u turističke svrhe, kazala je klanjska načelnica.


Istraživanje lokaliteta


Naime, arheološki lokalitet Gradina smješten je neposredno iznad središta naselja Klana, na 629 metara nadmorske visine, što mu daje važan strateško-nadzorni položaj. Ovaj je položaj prvi put iskorišten tijekom kasne antike, u 3. stoljeću, u vrijeme izgradnje sustava nadzornih postaja i utvrda poznatih kao Liburnijski limes. Nastala stražarska kula, a kasnije utvrda s brojnim dograđivanjima te promjenama država, vlasti i gospodara, stoljećima će služiti kao važno strateško uporište i komunikacijsko područje. Posebnu ulogu kaštel Gradina odigrao je u drugoj polovici 15. stoljeća i u 16. stoljeću, kada su Europi zaprijetili Osmanlije.




Tada je organiziran čitav sustav uzbunjivanja stanovništva i prenošenja informacija o nepredvidivim osmanlijskim upadima, a klanjski je kaštel imao posebnu obrambenu ulogu i upozoravao na opasnost od Osmanlija prema Ljubljani i Trstu. Nakon prestanka osmanlijske opasnosti, kaštel Gradina polako gubi na značaju i postupno se napušta. Dana 1. ožujka 1870. godine područje Općine Klana zadesio je razorni potres koji je uništio gotovo cijelo naselje, a u njemu je stradao i kaštel. Još veću devastaciju učinili su mještani koji su nakon potresa kvalitetan kamen s kaštela uzimali kako bi obnovili naselje, čime je kaštel uništen u potpunosti.


Kaštel Gradina stoljećima je bio zapušten, a na inicijativu i organizaciju Društva za povjesnicu Klana u suradnji s Općinom Klana i Primorsko-goranskom županijom, početkom 1990-ih godina započeli su sustavni arheološko -konzervatorski radovi. Društvo za povjesticu Klana iniciralo je obnovu svih kulturnih spomenika na području Općine Klana, a jedan od najvažnijih projekata je kaštel Gradina.


Arheološkim istraživanjem i konzerviranjem kaštela pronađeni su brojni predmeti kao što je puška, streljivo, lokoti, lanci, razno oruđe, dijelovi keramike, a najvažniji nalaz je brončani novčić cara Maksencija iz 4. stoljeća kojim je moguće kaštel datirati u kasnu antiku.


Gradina iz 1689. godine

Kranjski povjesničar, barun Johan Weichard Valvasor, autor je znamenitog djela »Slava vojvodine Kranjske« iz 1689. godine, u sklopu kojeg je mjesto pronašla i veduta Klane i okolice, uz detaljan opis klanjskoga kraja u drugoj polovici 17. stoljeća, a na kojoj se odlično ocrtava i Gradina.

Također, u okviru međunarodnog projekta »Prekrižane meje« (CBC Phare 2005. Interreg Illa) u kojem su sudjelovale Hrvatska, Slovenija i Mađarska i koji je sufinanciran od Europske unije, napravljen je prilazni put kaštelu Gradina što je pomoglo da se ostaci kaštela mogu turistički valorizirati. Kada je načelnica Željka Šarčević Grgić 2017. godine dobila mandat, u kaštelu Gradina počele su se održavati razne kulturne manifestacije, koncerti, glazbeno-scenski nastupi, a organizirane su Klanjske ljetne večeri u okviru kojih je izvedeno mnoštvo programa. Kaštel je tada očišćen i pokošen, a od 2019. godine osvijetljen je prilazni put i postavljen priključak za struju.


Turistička atrakcija


– Shvatili smo da je održavanje manifestacija na Gradini pravi pogodak. Kaštel je prekrasan, atraktivan i vrlo akustičan prostor te je idealan za održavanje glazbeno-scenskih nastupa, naravno u ljetnim mjesecima. Upravo to je bio povod da se prijavimo na projekt »Povežimo se baštinom«. Budući da je zaštićeno kulturno dobro, na kaštelu se ništa fiksno ne može raditi, stoga smo odlučili postaviti montažnu pozornicu i sjedališta te dekorativnu rasvjetu kako bi se kaštel vidio iz centra Klane i na taj način vidljivom učiniti znamenitost koja je dugo vremena bila nepravedno zapostavljena.


Sve to omogućit će da kaštel Gradina u potpunosti zadovolji potrebe funkcije koju danas ispunjava, kao što je održavanje koncerata, scenskih nastupa i kulturnih programa te da postane simboličnim obilježjem Klane i turistička atrakcija poznata posjetiteljima i izletnicima, kazala je načelnica Željka Šarčević Grgić i naglasila kako im je želja u budućnosti svakako daljnja obnova, konzervacija i nova arheološka istraživanja jer kaštel još uvijek nije do kraja istražen i prostora za nove iskope je mnogo.