RIJEKA – Sveučilište u Rijeci u posljednjih godinu dana postalo je prepoznatljivo na svjetskoj karti intelektualnog vlasništva, a jedna od potvrda je i predstojeća Ljetna škola intelektualnog vlasništva, koja će se na Kampusu održati od 31. kolovoza do 11. rujna.

Riječ je o događanju koje organizira Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) u suradnji s Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo (DZIV), uz Sveučilište u Rijeci kao domaćina. Pojašnjavajući da je poziv stigao iz Državnog zavoda, s kojim surađuje godinama, savjetnica rektora za transfer tehnologije i intelektualno vlasništvo, prof. dr. Ivana Kunda, kaže da je Sveučilište u Rijeci bilo ondje gdje je bilo prije godinu dana, tog događanja ne bi bilo.

Zahtjevna organizacija

– U međuvremenu je Sveučilište postalo prepoznatljivo kao partner u ovom području. Organizacija je vrlo zahtjevna, a najveću podršku u njoj imam od prorektorice Sandre Janković i voditeljice Odjela za inovacije i valorizaciju znanja Lee Perinić. Riječ je o jednoj od škola koje se po uzoru na izvornu ženevsku održavaju na nekoliko mjesta diljem svijeta. Dvotjedni program pokriva cijelo područje intelektualnog vlasništva, a predavači dolaze s riječkog Pravnog fakulteta, Veleučilišta PAR, sveučilišta iz Finske, Bugarske i SAD-a, iz odvjetništva i iz DZIV-a. Škola je otvorena studentima diplomskih i poslijediplomskih studija svih disciplina te mladima iz raznih struka, objašnjava Kunda.

Kad se u javnosti govori o intelektualnom vlasništvu i sveučilištima, kaže, razgovor se nerijetko svodi na patente i na pitanje koliko ih neka zemlja ima. Situacija je, međutim, znatno slojevitija jer sveučilišta posljednjih dvadesetak godina imaju sve važniju ulogu.

– Prema studiji Opservatorija za patente i tehnologiju Europskog patentnog ureda, europska su sveučilišta 2019. godine među europskim prijaviteljima stajala iza više od 10 posto patentnih prijava, gotovo dvostruko više nego 2000., navodi.

Prof. dr. Ivana Kunda / Foto: Ana Križanec

Pomaci riječkog sveučilišta nisu se, dodaje, dogodili odjednom, ali nije ni slučajno da se sve događa u proteklih nešto više od pola godine.

– Započelo je pozivom koji sam primila od Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo za priključenje mreži Pan-European Seal (PES), nakon čega sam tadašnju privremenu upravu Sveučilišta potaknula na taj korak. Jedan od primarnih ciljeva nove uprave jest jačanje istraživačke dimenzije Sveučilišta i podrška istraživačima, pa je to prvo otvaranje prema mogućnostima koje nudi intelektualno vlasništvo naišlo na plodno tlo, a za njim i sve moje daljnje inicijative.

Osim svesrdne podrške rektora Gorana Hausera i njegova prorektorskog tima, a posebice prorektorice Marine Šantić, bez kojih se ovakvi iskoraci ne mogu ostvariti, operativna snaga Sveučilišta počiva na Odjelu za inovacije i valorizaciju znanja, koji djeluje u okviru Sveučilišnog centra za istraživanje i inovacije.

Moja je uloga savjetodavna pa dajem pravnu podršku u ugovornim i institucionalnim pitanjima te otvaram vrata daljnjim suradnjama kroz kontakte koje sam godinama gradila u domaćim i međunarodnim akademskim i stručnim mrežama. Mnogo je tu posla koji već radimo i koji treba dodatno ojačati, kao što su edukacija istraživača i studenata, savjetovanje istraživača o zaštiti i komercijalizaciji, procjena potencijala intelektualnog vlasništva te suradnja s partnerima izvan Sveučilišta. Ako sve to funkcionira, Sveučilište dobiva vidljivo mjesto na karti intelektualnog vlasništva, ističe rektorova savjetnica.

Jača podrška

Dosadašnja patentna slika sveučilišta, kaže, bila je pretežno vezana uz pojedine sastavnice, ponajprije uz Medicinski fakultet, a potom uz Građevinski i Tehnički.

– Novo je to da se na razini sveučilišta nudi jača podrška istraživačima i fakultetima, pa su, nakon dugog zatišja, u posljednjih nekoliko mjeseci započeta čak četiri postupka u vezi s mogućom patentnom zaštitom, od kojih se tri provode zajedno s partnerskim hrvatskim i inozemnim institutima i sveučilištima.

Transfer tehnologije danas se sve manje svodi na licenciranje patenata velikim igračima, a sve više na partnerstva

To potvrđuje namjeru jačanja istraživačke orijentacije sveučilišta, ali i nešto više. Naime, europske studije pokazuju da je upravo prekogranična suradnja u zaštiti istraživačkih rezultata slaba točka Europe, pa je izvrsno što možemo ukazati na svoje napore u tom smjeru. Uz to se transfer tehnologije danas sve manje svodi na licenciranje patenata velikim igračima, a sve više na partnerstva i zajednički razvoj. Za sveučilište naše veličine to je dobra vijest jer se nova vrijednost stvara suradnjom, a ne veličinom portfelja.

Dodajući da domaćinstvo Ljetne škole intelektualnog vlasništva nije samo protokolarna čast Kunda kaže da će dva tjedna u Rijeci boraviti studenti i stručnjaci iz različitih zemalja, a grad se na jednoj vrlo specifičnoj karti ponovno pojavljuje kao adresa za intelektualno vlasništvo.

– Važnije mi je ipak ono manje vidljivo. Da studenti i istraživači prepoznaju vrijednost onoga što su stvorili, da znaju zašto se o izumu ne govori javno prije prijave i da se s pitanjem zaštite jave na vrijeme te da sustav na to zna odgovoriti. Zbog toga bih kao profesorica voljela da Ljetna škola ne ostane jednokratna, poručuje Kunda.

Ujedno najavljuje da će sveučilište ubuduće studente jače podržati u novom ciklusu PES-a, dok se za istraživače dovršava tekst novog pravilnika koji će područje intelektualnog vlasništva urediti u skladu s novim zakonom i europskim preporukama o vrednovanju znanja.

– To možda zvuči formalistički, ali bez jasnih pravila istraživač ne zna pripada li izum njemu ili sveučilištu, ni kako postupiti da ga zaštiti. Također, želimo se jače otvoriti prema gospodarstvu, kako bi rezultati istraživanja našli put do primjene, a poduzeća došla do znanja koje im treba. Iza svega stoji ista misao: zaštita intelektualnog vlasništva na našem sveučilištu nije cilj sam po sebi, već način da znanje nastalo u Rijeci ostane zapisano kao riječko i da najveću dobrobit donese upravo riječkoj zajednici, zaključuje savjetnica rektora.