Fundus

Savez Crnogoraca Hrvatske u Rijeci predstavio narodne nošnje naroda Crne Gore

Sanja Gašpert

Nošnje je odabrala kustosica Etnografskog muzeja Cetinje, Tatijana Rajković, a modele - članove FA Zora Opatija odabrao umjetnički koreograf, Gabrijel Funarić, prof.



Savez Crnogoraca Hrvatske, u suradnji s Folklornim ansamblom Zora, Opatija predstavio je u Muzeju grada Rijeke narodne nošnje naroda Crne Gore – Crnogoraca, Albanaca, Bošnjaka i Hrvata/Bokelja, iz fundusa Narodnog muzeja Crne Gore.


Nošnje je odabrala kustosica Etnografskog muzeja Cetinje, Tatijana Rajković, a modele – članove FA Zora Opatija odabrao umjetnički koreograf, Gabrijel Funarić, prof.


Predstavljanju narodnih nošnji naroda Crne Gore nazočili su zamjenik primorsko-goranskog župana Petar Mamula te predstavnici nacionalnih manjina koje djeluju u Rijeci i na širem području Primorsko-goranske županije.




Kako je istaknuto, predstavljanje narodnih nošnji naroda Crne Gore- Crnogoraca, Albanaca, Bošnjaka i Hrvata, potaknuto je željom za vrednovanjem i promocijom bogatstva i raznovrsnosti njihovog tradicionalnog odijevanja, kao i bogatstva isprepletenosti različitih kultura.


Brojne kulturološke osobnosti koje se javljaju kao refleksija kulturnog, etničkog i vjerskog identiteta naroda koji nastanjuju prostore Crne Gore, čine jedinstvenu cjelinu sveukupnog kulturno-povijesnog nasljeđa.


Ratovi, vjerski utjecaji, ekonomske prilike i gotovo neprekidna migracijska strujanja, presudno su kroz povijest utjecali na promjene u demografskoj strukturi određenog područja.


Kao rezultat isprepletenosti stanovništva različitog nacionalnog i vjerskog sastava, nastala je specifična kulturna riznica iz čijeg se bogatog i raznolikog nasljeđa, kao posebna dragocjenost izdvajaju narodne nošnje.


– Narodne nošnje su, poput svih drugih elemenata kulture, na svom razvojnom putu trpjele brojne promjene, mijenjale se i prilagođavale, modificirale ili dopunjavale, zavisno od danih prilika i shvaćanja ljudi u pojedinim epohama.


Svaki narod i svaka etnička grupa stvarao svoju nošnju prema vlastitim potrebama i shvaćanju lijepog, dajući joj svoja obilježja i svoj pečat prepoznatljivosti.


Kroz njihovu povijest moguće je otkriti duboko utisnute tragove starobalkanskog, grčkog, rimskog, bizantijskog i slovenskog nasljeđa, te iščitavati mediteranske i orijentalne utjecaje koji su tokom vjekova ispisivani na njima.


Na nama je zadatak da njegujemo i cijenimo međukulturalni dijalog i saradnju i podstičemo razvoj i promociju svih onih vrijednosti koje predstavljaju dragocjen i neizostavan dio naše zajedničke kulturne baštine, istaknuto je na predstavljanju.


Predstavljena je crnogorska muška i ženska svitna /svečana nošnja, nošnja Bokeljske mornarice i ženska Dobrotska nošnja, zatim bošnjačka muška i ženska nošnja (Rožaje) te albanska muška nošnja i albanska ženska nošnja (Rožaje).


Ovu kulturnu manifestaciju sufinancirali su Uprava za saradnju s dijasporom Crne Gore i Primorsko-goranska županija, a svesrdnu pomoć pružili prijatelji manifestacije: Narodni muzej Crne Gore, Muzej Grada Rijeke, FA Zora Opatija, Grad Rijeka, Hrvatski radio-Radio Rijeka, Novi list, Regionalna televizija Kanal Ri.