Izmjene projekta dogradnje luke otvorene za javni promet Mrtvaška u smislu faznosti radova i omogućavanja prometovanja državne brodske linije 311 preko luke Mrtvaška za vrijeme trajanja radova kao i u smislu snižavanja budućeg pristaništa podijelile su Županijsku skupštinu, a s razlogom se ta točka dnevnog reda našla na dnevnom redu na inicijativu Ive Rinčić (nezavisna lista Da štima svima) i Orjena Petkovića (Možemo) koji su izradili prijedlog.

No, nikakvi zaključci nisu prihvaćeni budući da je sjednica prekinuta kako bi se za tjedan dana pripremili u dogovoru svih klubova vijećnika prihvatljivi i provedivi zaključci.

Narušava im se životni standard

Rinčić i Petković upozorili su da se projektom koji je sada na snazi narušava životni standard stanovnicima Ilovika.

– To je tema o kojoj se dosta raspravlja i o njoj treba otvoreno razgovarati. Podržavamo projekt, ali problematično je je li projekt u interesu građana, odnosno mještana Ilovika, izjavila je Rinčić.

Petković je dodao da je Ilovik doživio demografsku renesansu zadnjih deset godina od kada prometuje državna linija 311.

– Vjerujemo da se može zadržati linija 311 za vrijeme trajanja radova, kao što je moguće smanjiti visinu gata na jednom dijelu, kazao je Petković.

Loris Rak (SDP) podsjetio je da se projekt luke Mrtvaška vuče od 2006. godine te da su u njega uložemna značajna financijska sredstva.

– Ovaj projekt nadilazi Ilovik i razvija infrastrukturne pretpostavke za povezivanje Lošinja s ostalim otocima. Poštivane su sve zakonske procedure, ishodovana je građevinska dozvola, a na temelju nje Lučka kapetanija je zabranila uplovljavanje u luku za vrijeme trajanja radova.

Izašlo se u susret mještanima Ilovika. Ali nije moguće održavati liniju dok su radovi u tijeku, naveo je Rak.

Vjekoslav Rubeša (Akcija mladih) uvjeren je da se rješenje može pronaći i to na način da se projekt ne zaustavi, a da se prihvate zahtjevi mještana Ilovika. Marko Mataja Mafrici (SDP) naglasio je da nije razumno podržavati bilo kakve zaključke koji su neprovedivi.

Zašto je Komadina to odbio?

Pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Nada Milošević pojasnila je zbog čega je župan Zlatko Momadina dao negativno mišljenje na prijedlog zaključaka Ive Rinčić i Orjana Petkovića.

– Traži se promjena projekta na način da se radovi izvode fazno uz održavanje državne linije. To je možda najbolja namjera, ali to znači vraćanje postojećeg projekta barem 10 mjeseci unazad jer je izdana građevinska dozvola, odobren je projekt i osigurana su značajna financijska sredstva.

Faznost znači novi projekt, novu građevinsku dozvolu. To znači da novac uložen do sada, a riječ je o 1,2 milijuna kuna, a koji se vodi kao bespovratna sredstva dolazi u pitanje. Linija postoji, ali ona je izmještena.

Rješenja moraju biti osnovana na zakonu, a ne na improvizaciji, pojasnila je Milošević.

Župan Zlatko Komadina dodao je da bi u slučaju propadanja projekta Županija bila izložena sudskom povratu oko 10 milijuna kuna.

Rješenje je i te kako moguće

Predsjednik Mjesnog odbora Ilovik Ladislav Radoslović ocijenio je da su u raspravi neke stvari netočno prikazane, naglasivši da je rješenje i te kako moguće.

– Moguće je nastaviti realizaciju projekta i ići u preprojektiranje kako bi se omogućilo da na jednom dijelu novog gata bude manja visina kojom bi se omogućilo korištenje te infrastrukture mještanima Ilovika.

Jer, ono što su vama automobili, to su nama naša plovila. Do trenutnog projekta došlo se bez javne rasprave i zato nismo mogli ukazati na pogreške.

Za izmjenu građevinske dozvole nije potrebno potrošiti 10 mjeseci, a prema mojim informacijama nije izdana zabrana uplovljavanja dok traju radovi. Tražimo podjelu realizacije projekta u dvije faze, izmjenu građevinske dozvole u hodu i sve je to izvedivo, poručio je Radoslović.

Nakon njegovog izlaganja prekinuta je sjednica Županijske skupštine kako bi se županijsko predstavničko tijelo ponovno sastalo za sedam dana i pripremilo moguća kompromisna rješenja kojim će se pomiriti realizacija projekta i interesi stanovnika Ilovika.

Ne cvjeta cvijeće između PGŽ-a i Rijeke

Na Aktualnom satu Županijske skupštine saznalo se da odnosi Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije i dalje nisu dobri, a da je to tako, potvrdio je župan Zlatko Komadina koji se na Aktualnom satu Županijske skupštine složio s konstatacijom Davora Štimca (Da štima svima) da od najava zatopljavanja klime između Korza 16 i Adamićeve 10 nema ništa.

“Nastavlja se sve po starom kada je riječ o odnosima Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije”, primijetio je Štimac.

– Rekao bih da ste u pravu, ali trudimo se. Programski ide sve dobro, ali projektno malo zapinje zbog sredstava. Ne samo Grad Rijeka, nego i ostale jedinice lokalne samouprave, doživljavaju nas kao bankomat.

Sredstava koja se od nas očekuju u proračunu nema. Naše županijske teme slabo se podržavaju, ali u isto vrijeme dobijamo niz financijskih zahtjeva. Mogu razumjeti da ima problema s proračunom Grada Rijeke, ali PGŽ nije bankomat.

Suradnja mora biti na bilateralnoj osnovi i oba partnera moraju biti zadovoljna. Treba malo vremena da čelnici gradova i općina sagledaju malo širu sliku. Kao što znam reći županijskim vijećnicima – zaboravite općine i gradove iz kojih dolazite budući da je Primorsko-goranska županija nešto puno šire, izjavio je Komadina.

O centralizaciji zdravstva

Viktor Ivaniš (PGS) pitao je župana Komadinu kako on ocjenjuje prijedlog zakona kojim se predviđa centralizacija zdravstvenih ustanova kojima je PGŽ osnivač i što će biti s planiranim projektima u zdravstvu s obzirom na novonastalu situaciju.

– Riječ je o prijedlogu zakona koji je nakaradan i štetan. Onaj tko je stvorio gubitke očito je neće znati upravljati s našim zdravstvenim ustanovama. Oko 75 posto gubitaka u zdravstvu napravile su državne bolnice. Naše zdravstvene ustanove nisu nikada bile u gubitku.

Omogućili smo građanima zdravstveni nadstandard, a sada to netko dovodi u pitanje. Mogu razumjeti podržavljenje općih bolnica, ali je neshvatljivo diranje specijalnih bolnica s kojima upravljamo puno bolje nego što to radi država.

Osim toga uložili smo oko milijardu kuna u zdravstveni nadstandard i stavili u funkciju zapuštene ustanove. Ovakav prijedlog zakona nije dobar, riječ je o opasnim namjerama, a nadam se da takavo zakonsko rješenje neće ni doći do Sabora, izjavio je Komadina.

Ivaniš je ocijenio da pokušaj nacionalizacije specijalnih bolnica znači da država želi to uzeti kako bi onda vodila kadrovsku politiku u svim zdravstvenim ustanovama.

Izgradili skakaonicu, ali ne mogu trenirati

Leo Pavela (Most) upozorio je da je uloženo oko 700.000 kuna županijskog novca u projekt gradnje skakaonica u Delnicama, ali da na njima nitko ne može trenirati jer nema trenera.

– Riječ je o dobrom projektu, ali nije mi jasno gdje je zapelo. Potrošeno je oko 700.000 kuna, nema trenera i djeca ne mogu trenirati. Kako će se to riješiti, zanimalo je Pavelu.

Pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Sonja Šišić potvrdila je da u ovom trenutku nema trenera za skijaške skokove koji bi trenirao djecu.

– Treneri se zapošljavaju u klubu, a osnivanje kluba je zapelo. U ovom trenutku nemamo osobu za to. Radimo sve kako bi riješili ovaj problem, rekla je Šišić.

Žele u šumare, ali im ne daju

Ivana Pećnik Kastner (HDZ) pitala je zbog čega se u srednjoj školi u Delnicama ne otvori smjer šumski tehničar za koji postoji zanimanje učenika.

– Prema mojim informacijama Županija je dala suglasnost za smjer šumarskog tehničara, ali zapelo je u resornom ministarstvu. Kako će se to i kada riješiti?

Pod šumom je 85 posto Gorskog kotara, a mi bi brzo mogli ostati bez šumarskih tehničara, odnosno školovanog kadra. Ovakvim odlukama dovodi se u pitanje budućnost škole u Delnicama, a što je katastrofa, poručila je Pećnik Kastner.

Pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Edita Stilin složila se s HDZ-ovom vijećnicom da je neophodno otvoriti smjer šumarskog tehničara u delničkoj školi.

– Dali smo suglasnost kao Županija za taj program, ali nismo dobili dozvolu Ministarstva obrazovanja. Nastojat ćemo to riješiti, a školi u Delnicama dajemo svu podršku, pojasnila je Stilin.

Prostorni problemi riječke škole

No, problem ima i Škola za primijenjenu umjetnost u Rijeci, a na što je upozorila Iva Rinčić (Nezavisna lista Da štima svima).

– O prostornim problemima i na dislociranost skrenula sam pozornost i na riječkom Gradskom vijeću. To traje desetljećima, koristi se neprimjereni prostor i još se plaća najam.

Zašto se to ne riješi u suradnji s Gradom Rijekom, a sve skupa traje 20 godina, pitala je Rinčić.

Pročelnica Stilin priznala je da problem postoji i kada je riječ o uvjetima i o dislociranosti, te dodala da se radi sve što se može.

– Nastojat ćemo poboljšati uvjete u školi, ali imamo ograničenja kada je riječ o vlasništvu i konzervatorskim uvjetima, pojasnila je Stilin.