RIJEKA – Kao i u većini hrvatskih destinacija, nakon uspješnog svibnja, i Rijeci je lipanj donio turističke minuse. Raspored blagdana i školskih ferija tako su turistički promet “pomakli” više prema svibnju te je prošlog mjeseca u gradu boravilo oko 23.000 turista, što je 8 posto manje nego lani. Istovremeno je ostvareno oko 63.000 noćenja ili 7 posto manje.

Pokazuju to podaci Turističke zajednice grada (TZG) Rijeke prema kojima su u lipnju strani turisti ostvarili 55.118 noćenja, što je 10 posto manje od ostvarenog broja stranih noćenja u lipnju 2025.

U ukupno ostvarenim noćenjima strani turisti sudjelovali su s 88 posto.

Domaći turisti ostvarili su 7.609 noćenja, što je, zanimljivo, ipak 13 posto više od ostvarenog broja domaćih noćenja u istom mjesecu lani.

Domaći gosti tako su bili drugi po ostvarenom turističkom prometu, odmah iza gostiju iz Njemačke koji su ostvarili oko 7.800 noćenja.

Poljaci nadiru

Svakako vrijedi istaknuti kako je na trećem mjestu najjačih emitivnih tržišta – Poljska. Poljaci su već nekoliko godina i na Kvarneru i u Hrvatskoj u značajnom porastu što se tiče turističkih brojki, a činjenica da su prošlog mjeseca u Rijeci bili na visokom trećem mjestu može se objasniti ove godine konačno povećanim brojem aviolinija iz poljskih gradova.

Poljaci su tako u lipnju ostvarili oko 6.000 noćenja. Na četvrtom mjestu su Talijani s oko 4.000 noćenja, a slijede Ukrajinci, Mađari, Austrijanci, Amerkanci, turisti iz Bosne i Hercegovine te Srbije.

Najviše noćenja i dalje ostvaruju turisti iz dobne skupine od 19 do 30 godina koji su u lipnju ostvarili 14.537 noćenja. Slijede turisti iz dobne skupine od 31 do 40 godina pa oni iz dobne skupine od 41 do 50 godina… U lipnju su strani turisti u gradu boravili u prosjeku 2,89 dana, a domaći u prosjeku 2,09 dana. I uz lipanjsku rupu, najviše turističkog prometa prošlog je mjeseca očekivano otpadalo na obiteljski smještaj. Naime, u kapacitetima privatnih iznajmljivača ostvareno je 36.010 noćenja, odnosno 57 posto ukupnog turističkog prometa u gradu. Slijede hoteli s 18.618 noćenja, ostali objekti u nekomercijalnom smještaju s 4.527 noćenja, hosteli s 3.282 te prenoćišta s 290 noćenja.

Što se tiče prve polovine turističke 2026., Rijeka je, i uz činjenicu da je hotel Jadran od 1. siječnja 2025. zatvoren zbog renoviranja, imala oko 90.000 turista, što je jedan posto više nego lani, međutim s 230.000 noćenja ostvaren je manji pad od 2 posto u turističkim noćenjima. Reklo bi se – gosti su malo skraćivali boravak u gradu. Samim time u prvih je pola godine nastavljen trend pada, ako se uzme u obzir da je i lani u prvih pola godine bilo 2 posto manje noćenja nego 2024.

Nijemci pali

A svakako valja istaknuti kako su turističke rezultate Rijeke ove godine izvukli upravo domaći gosti. Naime, dok je stranih noćenja u prvih pola godine bilo za 5 posto manje, odnosno oko 180.000, domaćih je ostvareno preko 50.000 ili čak 11 posto više nego u prvoj polovini prošle godine. Domaći su i pojedinačno ostvarili daleko najveći turistički promet u gradu s obzirom na to da su, poslovično prvi Nijemci, u prvih pola godine ostvarili tek nešto više od 20.000 noćenja, što znači znatno manje nego domaći gosti. Slijede državljani Italije s 18.596, Austrije s 12.135, SAD-a s 10.530, BiH s 10.139, Poljske s 9.374, Srbije s 8.999, Mađarske s 8.501 te Ukrajine sa 6.987 noćenja.

Dok je u prvoj polovini godine domaće tržište raslo, njemačkih noćenja je bilo za oko tisuću manje, austrijsko i talijansko tržište su na lanjskim razinama, BiH i srpsko tržište su također bila u padu, poljsko je ukupno gledano ipak na lanjskim brojkama, a američko tržište je u laganom porastu, kao i mađarsko.

Prema podacima eVisitora, Rijeku je u prvih 12 dana srpnja posjetilo oko 11.000 turista koji su ostvarili nekih 37.000 noćenja.

Kvarner nema predstavnika u 10 najvećih destinacija

Dok je Rijeka u zimskim i proljenim mjesecima na ljestvicama destinacija s najvećim prometom, pogotovo u obiteljskom smještaju, bila među top 10 destinacija u Hrvatskoj, lipanj je ponovo u prvi plan stavio klasična ljetna turistička odredišta pa Rijeke u lipnju nije bilo na ovim listama Hrvatske turističke zajednice.

Među zanimljivim podacima jest i taj kako među 10 destinacija s najvećim ukupnim prometom u prvih pola godine Kvarner nema predstavnika.

Listu predvodi Dubrovnik, a tu su i Rovinj, Zagreb, Poreč, Split, Umag, Zadar, Medulin, Funtana i Vrsar.

Da domaći gosti vole Kvarner pokazuje, pak, lista 10 destinacija s najvećim prometom s domaćeg tržišta. Prvi je očekivano Zagreb, drugi Vir, dok su Crikvenica na šestom i Opatija na sedmom mjestu. Na devetom mjestu je i Mali Lošinj.

Na listi top destinacija po broju stranih noćenja, Kvarner u prvih pola godine također nema predstavnika. Među onima s najvećim prometom u hotelima je Opatija, i to na šestom mjestu. Mali Lošinj je sedmi, a Krk deseti na listi destinacija s najvećim prometom u kampovima, dok kod destinacija koje imaju najveći promet u obiteljskom smještaju kvarnersku regiju predstavlja Crikvenica na desetom mjestu. Zanimljivo je i kako je među onima koji imaju najviše nekomercijalnog prometa na drugom mjestu, iza Vira, općina Malinska-Dubašnica. Crikvenica je četvrta, Mali Lošinj peti, a Dobrinj šesti.