RIJEKA  Nakon sastanka Odbora za predškolski odgoj i obrazovanje Grada Rijeke koji je jednoglasno odlučio ne podržati Nacrt prijedloga Izmjene Programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju te skrbi o djeci rane i predškolske dobi Grada Rijeke za pedagošku 2020./2021. godinu, dodatno je zaiskrilo na relaciji Grada i vrtića drugih osnivača, prvenstveno onih privatnih. Naime, Nacrtom prijedloga predlaže se smanjenje subvencija za vrtiće drugih osnivača od 1. siječnja iduće godine, što se direktno tiče roditelja petstotinjak djece, a okidač za takav prijedlog bilo je saznanje Grada da je ukupno od 10 vrtića drugih osnivača koji se subvencioniraju iz gradskog proračuna, njih devet ostvarilo dobit u prošlog godini i to u iznosu većem od 1,5 milijuna kuna.

Ekonomska cijena

Potaknut takvim saznanjem, Grad je očekivao da će se privatne predškolske ustanove solidarilizirati i smanjiti opterećenje gradskog proračuna u idućoj godini, no reakcija koja je uslijedila bila je suprotna, jer postalo je jasno da će smanjene subvencije preliti direktno na teret roditelja. Prema izračunima Grada, to povećanje cijena iznosilo bi 20 do 33 posto, a ono na što u Gradu još upozoravaju je i činjenica da pojedini privatni vrtići imaju i do tisuću kuna veću ekonomsku cijenu od one gradske te mjesečno po djetetu ona seže i do 3.100 kuna. Kako bi izjednačio prava svih roditelja Grad je donio odluku da će sufinancirati onoliki iznos koliki je potreban da bi cijena za roditelja bila 720 kuna, a upravo zbog različitih ekonomskih cijena to sufinanciranje među privatnim vrtićima nije jednako, a sada se takav način sufinanciranja želi smanjiti.
Ravnateljica Dječjeg vrtića Snjeguljica Barbara Drezga ističe da je u ekonomsku cijenu vrtića uključena subvencija Grada i roditeljski udio participacije u ekonomskoj cijeni te je očito da će roditelji čija djeca pohađaju vrtiće drugih osnivača biti opterećeni povećanom cijenom odgojno-obrazovnih programa, što konkretno znači da će se cijene vrtićkog programa roditeljima povećati u iznosima od 300 do 400 kuna. Istovremeno neće se povećati cijena vrtića roditeljima u gradskim vrtićima.

Najjeftiniji model

– Moj interes kao privatnika bio bi da budemo svi jednako subvencionirani. Zbog čega netko ima višu ekonomsku cijenu, ne znam. Mi nemamo i ne želimo da se radi preko leđa roditelja. Jednako tako ni profit ne ostvarujemo. S obzirom na to da su korisnici vrtića drugih osnivača građani Rijeke koji ravnopravno participiraju u gradskom proračunu s ostalim građanima, držim da se nalaze u neravnopravnom položaju s korisnicima gradskih vrtića. Uz to, držim i da su njihova prava izravno zakinuta predmetnim prijedlogom Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo grada Rijeke te da bi sva djeca ravnopravnih poreznih obveznika grada Rijeke trebala imati pravo i na jednaku subvenciju, kako u gradskim vrtićima, tako i u vrtićima drugih osnivača. Ne treba zaboraviti da bi sva djeca poreznih obveznika trebala imati jednake mogućnosti upisa u vrtić, ali i jednako tako mogućnost izbora predškolske ustanove. K tome dodajmo i činjenicu da osnivanje i otvaranje vrtića drugih osnivača građane Rijeke košta nula kuna, jer osnivač treba pronaći i uložiti vlastita materijalna sredstva da bi osnovao vrtić. Upravo zbog toga su vrtići drugih osnivača najjeftiniji model predškolskog odgoja i obrazovanja za građane Rijeke. S obzirom da sve ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje podliježu jednakim zakonskim okvirima, vrtići drugih osnivača moraju zadovoljiti pedagoške standarde jednako kao i gradski vrtići, upozorava Drezga.
Sličan stav ima i ravnateljica Dječjeg vrtića Žirafa Marija Šimunović koja odnos Grada prema privatnim vrtićima ocjenjuje diskriminatorskim, iznoseći kako je nedopustivo da se djeca istoga grada dijele.

Ulaganje dobiti

– Takvog primjera kako se Grad Rijeka odnosi prema privatnim vrtićima u Hrvatskoj nema. Rijeka je grad s najmanje privatnih vrtića upravo zbog administracije. Svaka dva do tri mjeseca moramo slati financijska izvješća, a ukoliko neki vrtić ima višu ekonomsku cijenu, onda sam uvjerena da je to s razlogom. Mi smo jedini privatni vrtić koji je otvorio najneisplativije skupine, one jasličkog programa, i ekonomska cijena za vrtićki program je 2 tisuće kuna, a jaslički 2.350 kuna. Prije godinu rada radili smo u minusu, jer nam je ekonomska cijena bila 1.800 kuna. Da smo se htjeli obogatiti, sigurno ne bi ovo radili, a i ako je netko i ostvario dobit, onda si tu dobit nije isplatio, jer nas zakon ograničava u tom pogledu. U aktu o osnivanju piše da se sva dobit ulaže u rad ustanove i podizanje standarda, pojašnjava Šimunović.
Drezga pak ujedno navodi i da je neodrživa teza da se djeca ne mogu upisati u vrtić ako roditelji nisu zaposleni jer živimo u vremenu kad je znanost koja proučava rani razvoj djece postavila zahtjev prema profesionalcima u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju da svoja znanja i vještine unapređuju do najviših obrazovnih razina. Iz toga slijedi da vrtići više ne zadovoljavaju samo potrebe roditelja za smještajem djece, već prvenstveno polaze od potreba djeteta i njegovih razvojnih mogućnosti te stvaraju optimalne uvjete za poticanje cjelovitog razvoja djeteta, s projekcijom cjeloživotnih benefita.

Moralno pravo

– Vjerujem da roditelji imaju moralno pravo na izbor ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Stoga roditeljima treba omogućiti da izaberu predškolsku ustanovu u koju žele upisati svoje dijete i omogućiti im ravnopravnu subvenciju iz gradskog proračuna bez obzira na izbor ustanove, kaže Drezga.
Navodeći pak kako je Grad otvoren za sve mogućnosti, pročelnica Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo Sanda Sušanj kaže da je važno napomenuti kako ekonomsku cijenu određuju sami osnivači, a ona se razlikuje temeljem različitih uvjeta poslovanja.
– Grad nema uvijek uvida u navedeno te moramo moći vjerovati kako je ekonomska cijena odraz realnih rashoda, formirana u najboljem interesu djece u vrtićima. Ova izazovna vremena svakako otvaraju neke nove mogućnosti, međutim svaka promjena u ovom trenutku može značiti novi financijski udar za roditelje, zaključuje Sušanj.