RIJEKA – Na Građevinskom fakultetu predstavljene su dvije znanstveno-stručne studije o klizištima u Primorsko-goranskoj županiji koje pružaju podrobniji uvid u stanje i rizike mikroregija Gorskog kotara i Priobalja.

Istraživačke studije nastale su u suradnji između Građevinskog fakulteta, Zavoda za prostorno uređenje PGŽ i Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a njihovom će se primjenom, ističu autori, stvoriti preduvjeti za kvalitetno i učinkovito planiranje zaštitnih mjera te donošenje informiranih odluka na lokalnoj i regionalnoj razini.

Inovativan pristup

Prema riječima Gorane Ljubičić, voditeljice Službe za prostorno uređenje pri županijskom Zavodu, studije označavaju kontinuitet bavljenja primorsko-goranskim klizištima započet projektom PRI-MJER kojim su usklađeni dosadašnji pristupi tematici i načini prikaza klizišta, odnosno standardizirala istraživačka metodologija.

Naknadni terenski rad potpomognut je suvremenim tehnološkim alatima kao što je LIDAR čija je primjena dovela do točnijih i upotrebljivih rezultata, a kako je kazala istraživačica i autorica studije Petra Jagodnik, docentica riječkog Građevinskog fakulteta, radi se o opsežnim istraživanjima koji omogućavaju sveobuhvatan uvid o reljefu.

– Klizišta ostavljaju tragove u reljefu, a primjenom najsuvremenije tehnologije možemo vidjeti svaki element reljefa koji je indikativan za pojave klizišta.

Same karte inventara klizišta i karte zoniranja podložnosti na klizanje daju vrijedan odgovor na pitanja što je to karakteristično za određeni reljef i što se na njihovom temelju može projicirati u budućnosti, kazala je Jagodnik.

Istraživačica je navela kako je na području mikroregije Gorski kotar i Priobalje, smještene na administrativnim područjima Općine Klana te sjevernom dijelu teritorija Grada Čabra, pronađeno 6.312 pojedinačnih klizišta koja zahvaćaju 2.5 posto ukupno istraživanog područja.

Jagodnik je istaknula kako se velika prednost studije nalazi u inovativnoj klasifikaciji koja je u Hrvatskoj primijenjena po prvi puta, a koja utvrđena klizišta klasificira prema njihovoj relativnoj starosti, što istraživačima omogućuje da na temelju dobivenog utvrde buduće rizike i predvide pojavu novih klizišta koja će tek nastati.

Povećanje sigurnosti

Okupljene na prezentaciji pozdravili su dekan Građevinskog fakulteta Mladen Bulić, prodekan za znanost Leo Škec, Martin Krkač sa zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta te Adam Butigan, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje PGŽ koji su istaknuli kako se studijama stvara osnova za preventivno djelovanje prema ublažavanju rizika prirodnih opasnosti kroz jasne praktične primjene, što će rezultirati povećanjem sigurnosti ljudi, imovine i infrastrukture.

Kako su najavili znanstvenici, dugoročni je plan izraditi inventar klizišta i karte podložnosti za područje cijele županije, a iduća će faza biti fokusirana na stanje reljefa i klizišta u istočnom dijelu Gorskog kotara.