RIJEKA – Primorsko-goranska županija je u posljednje četiri godine uložila gotovo 36 milijuna kuna u projekte sanacije, rekonstrukcije i izgradnje lučke infrastrukture u lukama kojima upravljaju Županijske lučke uprave, pri čemu je od 2018. do kraja 2020. godine osigurano bespovratno financiranje iz fondova Europske unije u iznosu od 278,8 milijuna kuna, istaknula je zamjenica župana Marina Medarić na jučerašnjem predstavljanju ulaganja županije u sustav lučkih uprava, održanom u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja.

Čimbenik razvoja

Osam županijskih lučkih uprava na području PGŽ-a upravlja sa 101 lukom otvorenom za javni promet, od čega je 27 luka županijskog i 74 luke lokalne važnosti, koje ukupno raspolažu s dvanaest tisuća vezova, od čega je gotovo deset tisuća komunalnih vezova, namijenjenih lokalnom stanovništvu, a nešto više od dvije tisuće su nautički vezovi, namijenjeni turistima. Medarić je sustav županijskih lučkih uprava nazvala jednim od ključnih čimbenika razvoja županije, koji je pripremio i pokrenuo niz razvojnih projekata, ali i postao važan poslodavac, s oko 120 neposredno zaposlenih osoba i velikim brojem povezanih poslova na realizaciji projekata i korištenju lučke infrastrukture.

– Ključna je bila 1999. godina, kada se odlučivalo o ustroju županijskih lučkih uprava – župan Zlatko Komadina tada je donio odluku o formiranju decentraliziranog sustava, s osam županijskih lučkih uprava – četiri na otocima, odnosno po jedna na svakom od najvećih otoka te četiri na obali. Tada smo bili jedina županija koja se odlučila na decentralizirani pristup upravljanju lukama i pomorskim dobrom, a to smo praktički ostali i do danas, s izuzetkom Istarske županije koja je u međuvremenu dijelom decentralizirala županijsku lučku upravu. Takav pristup, s osam lučkih uprava, pokazao se više nego opravdanim jer su ravnatelji lučkih uprava, svaki na svom području, najbolje poznavali potrebe lokalne zajednice, kao i koje projekte žele i mogu realizirati, rekla je Medarić.

U prilog tezi o opravdanosti decentralizacije sustava županijskih lučkih uprava, istaknula je, govore i brojke, pa su tako prihodi lučkih uprava na području PGŽ-a (pri čemu ne treba uzimati u obzir Lučku upravu Rijeka, koja je pod direktnom kontrolom središnje državne vlasti), od 2000. godine, kada su iznosili skromnih 5,9 milijuna kuna, narasli do 57 milijuna kuna u 2019. godini. Zajedno s prihodima rasla su i ulaganja, posebno u posljednjih nekoliko godina, kada se otvorila mogućnost sufinanciranja iz fondova Europske unije, pri čemu su primorsko-goranske županijske lučke uprave bile među najuspješnijima u Hrvatskoj.

– Prihodi županijskih lučkih uprava kontinuirano su rasli u proteklih dvadeset godina, što je pokazatelj uspješnosti ovakvog koncepta, jedinstvenog u Hrvatskoj. Pritom valja naglasiti da se sva sredstva iz prihoda lučkih uprava reinvestiraju u projekte sanacije, izgradnje, rekonstrukcije i dogradnje luka i pristaništa te drugih objekata na pomorskom dobru u našoj županiji.

Predan rad

Zahvaljujući predanom radu ravnatelja i svih djelatnika županijskih lučkih uprava, PGŽ je imao najviše spremnih projekata za prijavu za sufinanciranje iz EU-a od svih jadranskih županija pa je tako osigurano gotovo 280 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz europskih fondova za čitav niz projekata u našim lukama, rekla je Medarić.

Ravnatelj ŽLU-a Crikvenica Mario Kružić u ime svih ostalih kolega istaknuo je kako su svi pokrenuti projekti rezultat napornog rada zaposlenika lučkih uprava, ali i prepoznavanja važnosti razvoja županijskih i lokalnih luka u samoj Županiji.

– Dosad je učinjen tek jedan dio, očekuju nas nove velike investicije u lučka područja, a vjerujem da ćemo po tom pitanju i dalje biti među najuspješnijim županijama, rekao je Kružić.