RIJEKA – Sukladno djetetovoj dobi, dijete treba educirati o pravilima ponašanja: da nikome ne smije dopustiti da dira ili gleda njegove intimne dijelove tijela, da odmah treba reći – ne, i da o tome odmah treba reći roditeljima.

Djecu štite edukacija i informacija, a bez moralne panike. Naš je zadatak kao roditelja da već u predškolskoj dobi djeci damo pravila ponašanja kako će reagirati u takvim situacijama, jer ako ih to ne naučimo, otvaramo prostor zlostavljačima da ih oni nauče na svoj način. U osnovnoj školi već bih od prvog razreda djeci pružila edukaciju iz takvih životnih vještina, među ostalim je – na skupu koji je jučer održan u Rijeci – odgovorila prof. dr. Gordana Buljan Flander na traženje savjeta jednog roditelja i vjeroučitelja o tome što roditelji i učitelji mogu činiti da bi zaštitili djecu od pedofila. Riječ je o seminaru »Zaštita maloljetnika i ranjivih skupina kao pastoralni prioritet«, koji je u Auli pape Ivana Pavla II. održan u organizaciji Metropolitanskog pastoralnog instituta.

Interdisciplinarni pristup

Toj teškoj temi skup je pristupio interdisciplinarno pa su na njemu izlagali moralni teolog i crkveni pravnik, liječnici, psiholozi i drugi stručnjaci koji rade sa žrtvama nasilja. Skup se izravno mogao pratiti putem interneta na portalu Riječke nadbiskupije, a u samoj Auli je mogao biti ograničeni broj osoba te su uz nekolicinu svećenika, redovnika, redovnica i vjeroučitelja, nazočili trojica biskupa Riječke metropolije – riječki nadbiskup Ivan Devčić i riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić te biskup krčki Ivica Petanjak.

Moralni teolog dr. Mislav Kutleša govorio je o temi »Kršćanska savjest u kontekstu zaštite maloljetnika« i među ostalim rekao da »zlo ne smije biti cenzurirano, pod strahom da će zagaditi ili zamagliti ono dobro što Crkva čini«, da zlo treba istrijebiti. Mr. Ilija Jakovljević izlagao je o temi »Informacija o kažnjivom djelu i prethodna istraga« ističući važnost suradnje Crkve s civilnim institucijama te otklanjanje bilo kave mogućnosti zataškavanja slučajeva zlostavljanja.

SERGEJ DRECHSLER

Prof. dr. Buljan Flander, ravnateljica poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, u svome je izlaganju objasnila zašto žrtve seksualnog zlostavljanja godinama šute. Rekla je da je svako peto dijete u Europi, pa tako i u Hrvatskoj seksualno zlostavljano, da danas ima jako puno online zlostavljanja i da je ono u porastu.

Šutnja žrtava

– Svjetska istraživanja pokazuju da je odgoda razotkrivanja seksualnog zlostavljanja djece 10 do 16 godina, a neka istraživanja kažu i do 50 godina. Samo 10 posto žrtava se povjeri, a o 90 posto žrtava ne znamo ništa. Zašto šute? Zato što osjećaju sram, osjećaju se stigmatizirano, misle da će razotkrivanjem razoriti obitelj i to im se i dogodi, imaju osjećaj da im se neće vjerovati… Ako žrtvu pitamo zašto prije nije rekla – na taj način je optužujemo.

Mnoga su djeca htjela prije reći, ali ih nisu htjeli slušati. Potrebno je da dođemo do toga da djeca, mladi progovore, da znaju da će im se vjerovati, da će dobiti razumijevanje, jer ako nam dijete hoće nešto reći, a vidi na našem licu ili čuje našu reakciju da se zgražamo – dijete će zašutjeti, rekla je među ostalim poručivši da s Crkvom ima sjajnu suradnju, što je iznijela i na primjeru jednog djeteta.

Mr. Đuliano Trdić, svećenik i liječnik, magistar dubinske psihologije, govorio je o zloupotrebi moći u Crkvi, a nakon njegovog predavanja iznijeta su i potresna svjedočanstva duhovnog zlostavljanja. Objasnio je da je korijen zloupotrebe moći uvijek vezan uz gospodarenje; govorio je o tome kako ljudi dospijevaju u situacije zloupotrebe moći, te o raznim skupinama koje kreiraju dinamike koje kasnije dovode do seksualnog zlostavljanja, što se, rekao je, često događalo u Crkvi. Dr. Sanda Smoljo-Dobrovoljski govorila je o psihološko-pastoralnom pristupu zaštiti dostojanstva ranjivih skupina u Crkvi, a s. Benedikta Nina Krapić i psihologinja Laura Pavičić iznijele su iskustva rada sa žrvama nasilja u riječkom Domu Sv. Ana.

Mate Uzinić: Nema odrješenja grijeha bez prijave zločina

Riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić je u jednoj od rasprava seminara, u kojoj je spomenuta ispovijed, iznio:

– Netko tko ispovijeda krađu, da bi dobio odrješenje, mora nadoknaditi štetu, a u ovom slučaju je to isto. Nije dovoljno samo se ispovijediti, potrebno je nadoknaditi štetu, a nju se može nadoknaditi samo ako se napravi korak samoprijave, i ako se suoči, ne samo s grijehom, nego i sa zločinom koji je počinio. Dakle, nije pitanje može li mu se dati odrješenje, a da se ne prijavi nakon toga – nego mu se ne smije dati odrješenje. To je moj stav, rekao je.