Ilustracija / Foto Marko Gracin
Novi kontejnerski depo na Škrljevu, za punjenje, pražnjenje i prihvat kontejnera, u vlasništvu Luke Rijeka d.d., vrijedan oko sedam i pol milijuna eura, uskoro će započeti s radom
povezane vijesti
Promet u lukama sjevernog Jadrana, a ponajprije kontejnerski, bez obzira na geopolitičku situaciju je povećan, a tako je i u riječkoj luci u kojoj je oko 60 posto veći nego lani te se do kraja godine očekuje prekrcaj gotovo 800 tisuća kontejnerskih jedinica (TEU).
Rekao je to ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa na dvodnevnoj Međunarodnoj konferenciji Moving Adria 2026., na kojoj se raspravljalo o globalnim kretanjima te o ulaganjima u luke, željezničku infrastrukturu i logističke centre.
Kontejnerski promet u riječkoj luci u osam mjeseci ove godine, u usporedbi s istim razdobljem lani veći je za više od 60 posto. Prekrcano je 500 tisuća TEU-a, do kraja godine očekuje ih se gotovo 800 tisuća, a godinu potom milijun, rekao je Vukorepa.
Kada završi druga faze ulaganja u Zagrebačku obalu, očekuje promet od 1,7 milijuna TEU-a te će riječka luka biti prva kontejnerska luka na sjevernom Jadranu, dodao je.
Razvojni projekti
Na upit o povećanju kontejnerskog prometa na Zagrebačkoj obali odnosno hoće li to smanjiti promet na terminalu Brajdici, Vukorepa je rekao kako je Maersk kontejnere prebacio s Brajdice na svoj terminal na Zagrebačkoj obali, ali da na Brajdicu dolaze novi brodari te će i ondje promet rasti.
Denis Vukorepa/ Foto Marko Gracin
Procjenjuje da će promet na Brajdici ove godine biti oko 20 posto manji, ali u sljedećoj godini se opet očekuje promet od oko 400 tisuća TEU-a, a na Zagrebačkoj obali oko 600 tisuća TEU-a.
Govoreći o razvojnim projektima, Vukorepa je kazao kako se počelo raditi na na studijskoj dokumentaciji za novi terminal na Krku, a spremna su dva projekta – prvi je nova Praška obala i višenamjenski terminal, za koji se čeka financiranje, a drugi je pročišćivač na stočnom terminalu u Raši.
Vukorepa naglašava kako će u sljedećih 10 godina u Hrvatskoj biti gotova sva cestovna, željeznička i lučka infrastruktura te da će riječka luka nakon što bude gotov terminal na Krku, s kapacitetima koji će biti veći od pet milijuna TEU-a, ući među prvih deset kontejnerskih luka Europske unije.
Izravan transport iz Ukrajine
Govoreći o proširenju mediteranskog koridora od Budimpešte do Kijeva i pomoći europskih luka pri transportu žitarica iz Ukrajine, rekao je da je riječka luka prihvatila neke količine te će produženje od Budimpešte do Kijeva, kada se kompletno obnovi, omogućiti izravni transport robe iz Ukrajine prema lukama Sjevernog Jadrana. Stoga se u riječkoj luci kreće u projekt proširenja sadašnjeg kapaciteta terminala za žitarice i obnovu operativne mehanizacije.
Rekao je i da se radi na dokumentaciji nove luke u Raši te da je s Hrvatskim željeznicama (HŽ) izrađena studija obnove pruge od Lupoglava do Raše, koja je izvan uporabe.
S novom lukom i obnovljenom željeznicom od Lupoglava do Raše otvara se pitanje povezivanja istarskih željeznica sa željezničkom mrežom Hrvatske, rekao je i i dodao kako je HŽ već započeo izradu dokumentacije za gradnju trećeg željezničkog tunela.
Po njegovim riječima, izrađen je i idejni projekt novog putničkog terminala na riječkoj Delti te će, ako Grad Rijeka želi putnički terminal Delti, trebati napraviti određene izmjene u prostornom planu. Dodao je da je mjesni odbor na tom području imao određene primjedbe u smislu buke i velikog prometa.
Naglasio je da i riječki putnički terminal bilježi povećanje prometa, da će ove godine u Rijeku uploviti oko 40, a sljedeće godine više od 50 kruzera.
Novi depo na Škrljevu
Novi kontejnerski depo na Škrljevu, za punjenje, pražnjenje i prihvat kontejnera, u vlasništvu Luke Rijeka d.d., smješten uz već operativni pozadinski terminal, vrijedan oko sedam i pol milijuna eura, uskoro će započeti s radom, najavio je Duško Grabovac, predsjednik uprave društva, na panel raspravi Međunarodne konferencije Moving Adria koja je u protekla dva dana održana u opatijskom Royal Amadria Park, u organizaciji u organizaciji Business Media Croatie i slovenskih Financa.
Panel rasprava Međunarodne konferencije Moving Adria / Foto Ante Gudelj
Na panel raspravi su, uz Grabovca, sudjelovali predsjednica uprave Luke Kopar Nevenka Kržan i Vittorio Alberto Torbianelli koji je u Lučkoj upravi Trsta i Monfalconea zadužen za međunarodne odnose.
Na raspravi je najviše riječi bilo o sadašnjim i budućim ulaganjima u luke sjevernog Jadrana, prateće infrastrukture, prvenstveno željezničke, kao i o projekcijama budućeg poslovanja u nestabilnim geopolitičkim uvjetima, uz sve veću primjenu digitalizacije, automatizacije i umjetne inteligencije.
Također, jedno od glavnih pitanja bilo je jesu li luke sjevernog Jadrana u Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj međusobna konkurencija ili trebaju jačati međusobnu suradnju, kako bi bile konkurentnije u odnosu na luke Sjeverne Europe.
Širenje u Kopru
Po pitanju ulaganja najkonkretnija je bila Kržan, kazavši kako je u Luci Kopar u tijeku veliki petogodišnji investicijski ciklus vrijedan 785 milijuna eura, u prvom redu u proširenje kapaciteta kontejnerskog terminala, kao i značajno povećanje kapaciteta garaža za prekrcaj automobila.
– Kapacitet kontejnerskog terminala, dogradnjom obale povećat ćemo sa sadašnjih 1,3 milijuna kontejnerskih jedinica (TEU), na 1,8 milijuna TEU-a godišnje. Već je izvedeno oko 75 posto radova, a projekt bi trebao biti završen do 2028. godine, uz ukupna ulaganja veća od 200 milijuna eura, rekla je Kržan, dodavši kako Slovenske željeznice do kraja iduće godine trebaju završiti izgradnju drugog kolosijeka pruge na relaciji Kopar – Divača, čime će sadašnji kapacitet od devedeset vlakova dnevno biti povećan na 212 vlakova na dan.
Kapacitet garaža za prihvat automobila također će biti povećani, izgradnjom prostora za smještaj dodatnih 11 tisuća vozila, što će kapacitet Kopra, najveće mediteranske luke za promet vozilima, koja je samo u prošloj godini prekrcala više od 900 tisuća automobila, dodatno povećati.
Ulaganja u Trstu
Torbianelli je istaknuo da Trst nastavlja ulagati u kontejnerski terminal, novi multifunkcionalni terminal, teretni željeznički kolodvor te pruge unutar luke i cestovne priključke na postojeću mrežu.
Svi sudionici suglasili su se da postoji potreba za jačom međusobnom suradnjom, i to svih dionika, od luka do državnih tvrtki na željeznici, prvenstveno po pitanju bolje komunikacije i integracije prometa u međunarodnom sustavu, iako je Grabovac istaknuo kako su luke sjevernog Jadrana i dalje jedne drugima konkurencija te kako treba razvijati modele suradnje u cilju privlačenja većih količina tereta.
Na pitanja o digitalizaciji i automatizaciji, mišljenja su bila podijeljena, pri čemu nitko od sugovornika nije želio procjenjivati koliki je stupanj digitalizacije, automatizacije i robotizacije u njihovim lukama prikladan, iako su zaključili kako je riječ o neminovnim procesima.
Suglasili su se i oko postojanja uskih grla, posebno na željezničkoj infrastrukturi, unatoč nastojanjima da se čim veći dio tereta prebaci s cesta na željeznicu.
Inače, promet u lukama sjevernog Jadrana je veći nego lani, posebno kontejnerski, bez obzira na geopolitičku situaciju u kojoj je praktički prekinut promet Sueskim kanalom, što se odnosi i na riječku luku u kojoj je promet kontejnera preko šezdeset posto veći nego lani, što je prvog dana konferencije naglasio Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka.
