U srpnju je bilo čak devet posto manje noćenja, što znači gubitak od oko 300.000 noćenja u samoj špici sezone. S druge strane, s obzirom na raspored blagdana u plusu, dvoznamenkastom, su bili travanj i lipanj, a dobar je bio i kraj godine. U prosincu je ostvaren plus od 12 posto
Najveći dio turističkog prometa na Kvarneru otpada na privatni smještaj. Iznajmljivači su, naime, u svojim objektima imali ostvarenih preko 5,1 milijuna noćenja ili jedan posto manje.
U hotelima je, pak, ostvareno oko 3,5 milijuna noćenja, s time da su hotelijeri u svojim objektima imali pad noćenja od četiri posto. U minusu su i kampovi kod kojih je zabilježeno oko 3,2 milijuna noćenja ili tri posto manje. Tako je ustvari najveći minus prošle turističke godine upisao hotelski smještaj.
Riječki plusevi
Rijeka je u 2014. godini nastavila s pozitivnim trendovima u turističkom prometu, priopćili su iz Turističke zajednice grada Rijeke. Rekordna godina riječkog turističkog prometa zaključena je tako s ukupnim povećanjem turističkog prometa od 19 posto u noćenjima i dolascima. Tako je na području grada lani boravilo 90.717 gostiju. Strani su turisti ostvarili povećanje dolazaka od 19 posto i sudjeluju u ukupnim dolascima u iznosu od 77 posto.
Domaći gosti zadržali su pozitivni trend rasta i ostvareno je povećanje od 20 posto. U gradu je ostvareno oko 174.000 noćenja, pri čemu su strani turisti ostvarili 132.000 noćenja ili 17 posto više. Za razliku od općeg trenda, u Rijeci se bilježi trend rasta domaćeg tržišta pa je tako ostvareno oko 41.000 domaćih noćenja ili 23 posto više. Tako su domaći gosti ustvari bili i najbrojniji. Iza njih s ostvarenih 23.000 noćenja su Talijani, slijede Nijemci, Španjolci, Francuzi i Britanci.
– Do kraja lipnja kvarnerska je regija bila u plusu fizičkih pokazatelja što znači da smo predsezonu uspjeli podignuti i u dolascima i u noćenjima. To je trend već nekoliko posljednjih godina i zasigurno dijelom rezultat toga što intenzivno radimo na razvoju proizvoda poput autodoora, gourmet i food ponude, zdravstvenog turizma i ostalog. Međutim, ovaj minus je ustvari nastao u srpnju. Zbog rasporeda praznika početkom mjeseca nije bilo njemačkih gostiju. Slična situacija s praznicima će biti i nagodinu u tom periodu te svi, i hotelijeri i privatni smještaj, moramo raditi na tome da animiramo druga tržišta poput Češke, Mađarske, Poljske. Sigurno da bi olakšalo i kada bi PDV bio niži jer imamo jednu od najvećih stopa u Europi. Jedno mora pratiti drugo. Isto tako, ako želimo produžiti sezonu, tu je i pitanje komunalne naknade, kazala je direktorica TZ-a Kvarnera.
Velika četvorka
Gledano po tržištima, Nijemci su i dalje najbrojniji kvarnerski gosti. U regiji ih je lani boravilo oko 646.000 ili dva posto manje, a ostvarili su 3,4 milijuna noćenja ili tri posto manje. Na drugom su mjestu gosti iz Slovenije. Iako neke destinacije poput Opatije bilježe značajan rast brojki s ovog tržišta, regija je u globalu lani »upisala« minus s ovog tržišta.
Slovenaca je čak stiglo više nego godinu ranije, i to za tri posto, međutim je u konačnici fizički promet mjeren brojem noćenja manji za tri posto. Konkretno, u 2014. ostvareno je oko 1,74 milijuna slovenskih noćenja. Lani se, pak donekle držalo austrijsko tržište, na kojem je zabilježeno tek jedan posto manje noćenja, odnosno oko 1,35 milijuna. Među prva četiri najjača tržišta, tradicionalno je ušla i Italija tako da se među velikom četvorkom ustvari nije ništa značajno promijenilo. Kod Talijana se i lani nastavio trend pada turističkog prometa. Kvarnerska je regija tako ugostila oko 234.000 talijanskih gostiju, ili dva posto manje, a ostvareno je oko 1,1 milijun talijanskih noćenja ili pet posto manje.
U četiri godine je, pak, regija izgubila čak 10 posto talijanskog prometa. Na petom mjestu najjačih tržišta je Češka s ostvarenih 613.000 noćenja ili sedam posto manje, dok je na šestom mjestu Mađarska, ustvari i jedino tržište među prvih deset, kod kojeg je »upisan« rast prometa. Na Kvarneru je tako lani boravilo oko 106.000 mađarskih gostiju te su ostvarili nešto više od pola milijuna noćenja ili čak sedam posto više nego lani. U padu od sedam posto su, pak, poljska noćenja, s obzirom na to da lani nije bilo aviolinija iz Poljske, tri posto slabiji je promet i sa slovačkog tržišta, po jedan posto manje se broji i na nizozemskom i švicarskom, dok je francusko u padu od pet posto.
Ugovoreno, otkazano
– Kod njemačkog tržišta upravo najveći utjecaj je imao srpanj. Što se tiče smanjenja s najjačih tržišta, treba reći da su nama to ujedno i najbliža tržišta. To s jedne strane znači da ti gosti dolaze tijkom cijele godine, što je dobro, međutim, za put se odlučuju zadnji čast i time odluka o putovanju jako ovisi o vremenskim prilikama. Tako smo iz razgovora s gostima prošle godine često čuli kako se vraćaju ranije kući zbog lošeg vremena te kako će se vratiti u nekom drugom periodu. Sve to jako je kumovalo ukupnim rezultatima. Međutim, isto tako treba reći kako je u protekle četiri godine broj njemačkih noćenja veći za 27 posto, slovenskih osam posto, austrijskih 16 posto. Tako da ne možemo očekivati s istim kapacitetom, ali i stornima koja su bila česta, da će svake godine ti indeksi rasti, navela je direktorica županijskog TZ-a.
Podsjetila je, naime, i kako su lanjsku godinu, uz iznimno loše vrijeme, osobito ljeti, obilježili i problemi autobusera. Naime, s uvođenjem stope PDV-a od 25 posto, ali i vrlo komplicirane procedure prijave poreza, autobusni je promet osjetio jak pad. Da podsjetimo, strani autobuseri, a to su uglavnom male tvrtke, često i »one man band« firme, moraju plaćati 25 posto poreza, a kod mjesečnih prijava plaćati sudskog tumača i poreznog savjetnika. Tako su neki hotelijeri, poput Imperiala Rab, imali i do 50 posto otkazanih, već ugovorenih grupa. U apsolutnim brojkama to znači čak 200 autobusa manje.
– Nitko ne bježi od plaćanja, međutim, birokracija je brojne autobusere skrenula u neke druge zemlje. Jasno da nas je to kao regiju pogodilo jer Kvarner je, za razliku možda od južnijh dijelova obale, prije svega autobusna i aviodestinacija, zaključila je Peršić Živadinov.
