Kada naredne godine dovršimo obnovu stare pruge imat ćemo godišnji teretni kapacitet na razini od šest milijuna tona tereta neto, odnosno gotovo duplo više u bruto iznosu u kojem se računa i težina vagona i lokomotiva, rekao je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić
RIJEKA HŽ Infrastruktura podigla je kredit u vrijednosti od jedne milijarde kuna za kojeg je državna jamstva prije nekoliko dana odobrila hrvatska Vlada. Riječ je o kreditu s kamatom od šest posto i rokom otplate od deset godina, koji će uglavnom biti iskorišten za rekonstrukciju stare mađarske pruge i to na dionicu Skrad-Moravice, gdje se vrijednost investicije procjenjuje na razini oko 300 milijuna kuna, kao i na projektu rekonstrukcije dionice od Moravica do Ogulina, koja bi trebala biti okončana do kraja naredne godine, a koštala bi također oko 300 milijuna kuna.
Kad se uzme u obzir da je već u tijeku obnova stare pruge na drugim dionicama plan HŽ-a je da do kraja iduće godine obnova bude kompletno dovršena. To potvrđuje i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić, koji naglašava kako je u smislu visine planiranih investicija za željeznicu najvažniji upravo prometni koridor 5b, koji povezuje Rijeku, Zagreb i Budimpeštu.
U estonskom gradu Talinu ovoga tjedna održan je skup pod nazivom »TEN-T Days« na kojem su predstavnici Europske komisije i ministri prometa zemalja članica EU donijeli konačnu odluku o smjernicama nove prometne politike EU. Usvojili su i Uredbu kojom se definira devet prometnih koridora u osnovnoj prometnoj europskoj mreži, koja postaje okosnica za spajanje 94 glavne europske luke i 38 ključnih zračnih luka sa željeznicom i cestama u glavnim gradovima europskih zemalja (među njima su Luka Rijeka i zagrebačka zračna luka). Predviđen je razvoj 15 tisuća kilometara željezničke infrastrukture, kao i 35 graničnih prijelaza. Tih devet koridora prioritet su prometne politike EU-a, te je ustanovljen dodatni financijski fond u vrijednosti od 26 milijardi eura pod nazivom CEF (Connecting Europe Facility). Riječ je o sljedećih devet koridora: Baltičko-jadranski, Sjeverno more-Baltik, Mediteranski, Bliski istok-Istočni Mediteran, Skandinavsko-mediteranski, Rajnsko-alpski, Atlantski, Sjeverno more-Mediteran i Rajna-Dunav. Hrvatska se nalazi na dva koridora osnovne prometne mreže, na Mediteranskom koridoru i na Rajna-Dunav koridoru. Mediteranski koridor povezuje jug Iberijskog poluotoka, te preko španjolske i francuske prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, ulazi u Sloveniju i dalje prema mađarsko-ukrajinskoj granici. Njegov sastavni dio je pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta (Vb koridor). Na Mediteranski koridor nastavlja se cestovni i željeznički pravac Zagreb-Slovenija (10 koridor) i preko njega se Hrvatska spaja na Baltičko-jadranski koridor, koji ide od Baltičkog mora kroz Poljsku, preko Beča i Bratislave do sjeverne Italije. Koridor Rajna-Dunav je riječni pravac koji povezuje Strasbourg, Frankfurt, Beč, Bratislavu i Budimpeštu, gdje se jedan dio račva prema Rumunjskoj, a drugi ide Dunavom između Hrvatske i Srbije i dalje na Crno more.
– Kada naredne godine dovršimo obnovu stare pruge imat ćemo godišnji teretni kapacitet na razini od šest milijuna tona tereta neto, odnosno gotovo duplo više u bruto iznosu u kojem se računa i težina vagona i lokomotiva. Takav kapacitet će zadovoljavati potrebe servisiranja prometa riječke luke u narednom kratkoročnom razdoblju. Nama obnova stare pruge prije svega predstavlja svojevrsnu premosnicu za razdoblje do realizacije projekta nizinske pruge, jer željeznica ne smije biti usko grlo za riječki prometni pravac. Istovremeno se radi na pripremi projekata i povlačenju europskih sredstava za oko tri milijarde eura vrijedan projekt nizinske pruge. Njezina gradnja bi trebala na terenu započeti u svibnju naredne godine. Nedavno smo objavili natječaj za izgradnju drugog kolosjeka na dionici dugoj oko 42 kilometra od Dugog Sela do Križevaca. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 200 milijuna eura. Očekujemo izbor izvoditelja radova i njihovo uvođenje u posao u svibnju i tada ćemo moći reći kako je izgradnja nizinske pruge započela, ističe Peričić, koji dodaje kako se tijekom ove jeseni očekuje i izgradnja novog nadvožnjaka kod Fužina, objekta koji je značajno limitirao kapacitet pruge.
