Gionathan lo Mascolo

Kako je kršćanska desnica u Europi “kidnapirala” religiju: U Rijeci predstavljen zbornik radova o ovom fenomenu

Jakov Kršovnik

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Njih ne zanima vjera, to nisu duhovni ljudi, već je njihov interes samo moć koju mogu dobiti u politici, rekao je Gionathan lo Mascolo



Knjiga “Kršćanska desnica u Europi” rezultat je dvaju fenomena koja sam primijetio u posljednjem desetljeću. Svjedočimo usponu i uspjehu krajnje desnice u Europi. Jedna od njihovih strategija, kako bi njihove ideje bile prihvaćene i normalizirane, jest da se fokusiraju na religiju.


Koriste vjerski jezik i simbole te ih prilagođavaju za svoje narative. Oni su oteli religiju, “kidnapirali” su je. Njih ne zanima vjera, to nisu duhovni ljudi, već je njihov interes samo moć koju mogu dobiti u politici, rekao je Gionathan lo Mascolo urednik zbornika u kojem su okupljeni radovi o kršćanskoj desnici, na predstavljanju u ponedjeljak u riječkom Ex librisu.


Gionathan lo Mascolo njemački je politolog i politički savjetnik međunarodnih institucija, europskih političkih stranaka, kao i neprofitnih organizacija o pitanjima religije. Uz njega o tematici kršćanske desnice te krajnje desnice govorili su Slavica Jakelić s američkog Sveučilišta Valparaiso, Sanja Barić s riječkog pravnog fakulteta te novinar tjednika Novosti Hrvoje Šimičević.




Razgovor je moderirao Nebojša Zelič s riječkog Filozofskog fakulteta i riječki gradski vijećnik stranke Možemo!, dok je ulogu prevoditelja imao Zoran Grozdanov iz Centra za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik zagrebačkog sveučilišta te član inicijativnog odbora riječkog ogranka stranke Možemo!


Kome se sviđa instrumentalizacija vjere


Razgovor i predstavljanje knjige organizirali su riječko sveučilište te Centar za studije mira i konflikata riječkog sveučilišta.


Gionathan lo Mascolo dodao je kako vjerske zajednice u Europi osjećaju da se smanjuje njihov utjecaj, pa se stoga manjem dijelu pripadnika vjerskih zajednica sviđa govor političara koji instrumentaliziraju vjeru. Kao primjer izdvojio je nastup Mattea Salvinija iz talijanske stranke Liga.


Foto Sergej Drechsler


– Vidimo da se u konzervativnom miljeu i na krajnjoj desnici politizira i radikalizira religija. Vidjeli smo to na praktičnoj razini, na primjer, Matteo Salvini iz jedne od stranaka krajnje desnice uoči prethodnih europarlamentarnih izbora u javnom nastupu je ustao, uzeo krunicu i rekao da Italiju posvećuje Blaženoj Djevici Mariji i kako će s njenom pomoći dobiti izbore za sigurnu Italiju.


To je jedan od načina kako koriste religiju da normaliziraju svoje poruke i ideologiju, koja je opasna, njihova je ideologija protiv čovjeka. To je fašistička ideologija, rekao je lo Mascolo.


Crkve kao najglasniji protivnici krajnje desnice


Istaknuo je da su crkve u zapadnoj Europi, Skandinaviji, Njemačkoj, Francuskoj najglasniji protivnici krajnje desnice, iako to nije svugdje slučaj.


– I Katolička crkva i protestantske u Njemačkoj snažno se protive tim skupinama na najjači mogući način. Kao i Katolička crkva u Francuskoj i na drugim mjestima. Čak se govori o faktoru imunizacije. Ljudi koji su doista aktivni vjernici, žive svoju vjeru, su imuniji na vjerski nacionalizam, krajnju desnici i na antirodne pokrete.


No, to nije slučaj svugdje. Crkvene elite se ponekad ili često priklanjaju radikalnoj desnici u želji da ponovno zadobiju vlast i moć. A znamo da je rezultat suprotan. Svaki put kada se Crkva preda idejama krajnje desnice gubi kredibilitet. Gubi sebe i ulogu u društvu, rekao je lo Mascolo.


Ne plaši ju najviše radikalna desnica


Slavica Jakelić kaže da je moguće vidjeti određene pomake unutar konzervativnog kršćanstva, što je bitno za demokraciju. Jer, demokracija je u Europi i SAD u krizi, smatra.


Foto Sergej Drechsler


– Ne plaši me najviše radikalna desnica. Kada vidim studente kojima predajem, plaše me dvadesetogodišnjaci koji ne razumiju zašto je demokracija važna. I mi smo akademici dijelom krivi za to jer smo proveli desetljeća kritizirajući demokraciju, dekonstruirajući modele i norme i sad se čudimo kako netko s 20 godina misli da demokracija ne vrijedi.


Zato moramo ponovno oživjeti pozitivan govor o demokraciji da ona saživi s mladim generacijama. Ne trebaju se nužno odbacivati mogući saveznici. Poljsku su biskupi kritizirali konzervativnu vladu oko migrantskih politika, o čemu se nije previše govorilo, rekla je Slavica Jakelić te dodala kako treba naći demokratske saveznike unutar svih grupa i zajednica te se s njima suprotstaviti kršćanskoj desnici.


Ponovno pojavljivanje fašizma


Sanja Barić smatra da se u Europi ponovno pojavljuje fašizam.


– Mi ne shvaćamo što nam se zbiva, ne shvaćamo da ovo jest fašizam, samo u drugačijem obliku. Stvari treba nazvati svojim imenom. Mi fašizam doživljavamo kao talijanski fašizam, kao njemački nacionalsocijalizam, ali još je Umberto Eco 1995. godine pobrojio 14 točaka kojima se može opisati fašizam, rekla je Sanja Barić te nabrojala karakteristike fašizma prema Ecu.


Među njima su kult tradicije, odbijanje modernizma, kult djelovanja radi samog djelovanja, strah od različitosti, stav da je razilaženje u mišljenju izdaja, prijezir prema slabima, mačizam, selektivni populizam, novogovor i drugo.


– Kad sve to skupa gledamo ovo o čemu danas pričamo je nesumnjivo fašizam, kad gledamo suštinske elemente, rekla je Barić.


Tko ima najbolje astronomske zvjezdarnice


Kasnije u raspravi dotaknula se načina vladanja i utjecaja na društvo.


Foto Sergej Drechsler


– To je nešto što kršćanstvo brusi dvije tisuće godina. Ima novac, ima resurse koje nije dobilo jučer. Najbolje astronomske zvjezdarnice pod kontrolom ima Vatikan. Oni znaju znanje, znaju kako se to radi.


To se može koristiti za dobro ili za zlo, već tko što želi. Pitanje je što je dobro, a što zlo. Zato je najvažnije razumjeti procese. Ovo je jako važna knjiga i ne želim da ostanemo s osjećajem kako se radi o kompleksnoj tematici. Budimo u našim životima dio rješenja.


Stalno sam govorila fašizam, fašizam, no religija sama po sebi nije fašizam, baš suprotno. Zato mislim da je pitanje razumijevanja,dijaloga, razgovora pravo mjesto otpora. Ako uđemo u narativ borbe, isti smo kao oni. Ako smo dio kulturnog rata i mi smo u ratu. Kulturni rat je poraz sam po sebi, moramo svojim životima i djelovanjem izaći iz te matrice kulturnog rata, rekla je Barić.


Umrežavanje političkih i vjerskih fundamentalista


Hrvoje Šimičević govorio je o umrežavanju “političkih i vjerskih fundamentalista” okupljenih u organizaciju Agenda Europe. On i drugi novinari dobili su uvid u mailove koje su članovi te organizacije razmjenjivali od 2013. do 2019. godine.


– U njima je sudjelovalo 250 do 300 najutjecajnijih individua političkog i vjerskog fundamentalizma među kojima su i brojni hrvatski protagonisti Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta, Ladislav Ilčić iz Hrvatskih suverenista,još nekoliko ljudi iz nevladinih organizacija i naravno Željka Markić.


Kad se detaljno iščitaju ti mailovi, pokazuje se da je Željka Markić bila jedna od najutjecajnijih osoba na globalnoj sceni vjerskog fundamentalizma, što se tiče mreže Agenda Europe.


Bila je koordinatorica, a onda postala i jedna od nekoliko stratega cijele mreže, oko toga kako komunicirati njihove agende, utjecati na međunarodnoj razini i nacionalnim europskim razinama s ciljem da se oteža pobačaj i da se gay prava također podrivaju, kazao je Šimičević.


Dodao je da političke i vjerske fundamentaliste, kako ih naziva, financiraju i ruski oligarsi, ali i američki multimilijarderi.