Javna tribina

Je li u Hrvatskoj moguć štrajk za ravnopravnost žena?

Katarina Bošnjak

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Na tribini u organizaciji Primorsko-goranske županije i Javne ustanove "Regionalna razvojna agencija PGŽ" govorilo se o utjecaju EU projekata na rodnu ravnopravnost i suzbijanje diskriminacije, a održala se i panel rasprava



Povodom obilježavanja Europskoga dana jednakih plaća danas je u Akvariju na Sveučilišnom kampusu održana javna tribina “JESMO LI RAVNOPRAVNE? Rodna ravnopravnost i borba protiv diskriminacije u Primorsko-goranskoj županiji i kako nam EU projekti u tome mogu pomoći?”.


Na tribini u organizaciji Primorsko-goranske županije i Javne ustanove “Regionalna razvojna agencija PGŽ” govorilo se o utjecaju EU projekata na rodnu ravnopravnost i suzbijanje diskriminacije, a održala se i panel rasprava.


Kako je u uvodnom pozdravu istaknuo Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ, što se tiče nejednakosti dohotka za slične poslove, Hrvatska je po svjetskom indeksu ravnopravnosti spolova na 118. mjestu, što ih je i potaknulo na organizaciju ove tribine.




Marina Medarić, zamjenica župana Primorsko-goranske županije kao jedan od većih problema s kojima se žene susreću istakla je balansiranje obiteljskog i profesionalnog života. Viši stručni suradnik za pripremu i provedbu strateških i razvojnih dokumenata i programa Regionalne razvojne agencije PGŽ, Srđan Kerčević, predstavio je niz podataka koji ukazuju na neravnopravnost žena. Jedan od njih je upravo i podatak da je Hrvatska na trećem mjestu u Europskoj Uniji po broju femicida po glavi stanovnika, koji ukazuje kako žene još uvijek nisu sigurne u svojem okruženju.



Na panel raspravi sudjelovale su predstavnice Primorsko-goranske županije, jedinica lokalne samouprave, akademske zajednice, gospodarskog sektora te civilnoga društva. Referirajući se na štrajk za ravnopravnost žena koji se nedavno odvio na Islandu, a u kojem je sudjelovala i islandska premijerka, postavilo se pitanje je li tako što moguće i u Hrvatskoj.


Prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, na ovo je pitanje izrazila odgovor pozitivnog stava.


– Mislim da je moguće, mislim da ima žena koje to mogu, koje su to u stanju učiniti. Ono što je ovdje malo veći izazov je koliko će se takav jedan istup percipirati, koliko i kako će biti komentiran. Ima sjajnih role­-modela, mislim da ih je sve više upravo jer se pokazuje da je to moguće, međutim još uvijek postoji dominantno patrijarhalno okruženje koje takve žene ne vidi kao neke koje uistinu traže ravnopravnost za sve – objasnila je rektorica.


Foto Vedran Karuza


Na pitanje o pozicijama i statusima žena u politici zamjenica gradonačelnika Grada Rijeke Sandra Krpan kazala je kako podržava zip modele, odnosno modele u kojima mora postojati određena kvota žena koje se moraju uključiti.


– Smatram da žene trebaju biti zastupljene u politici, a ono što me izuzetno živcira u politici je kada se govori o ženskoj kvaliteti. Muškarci uvijek vole raspravljati je li neka žena kvalitetna i može li obavljati posao političara – kazala je Krpan te zaključila kako se rijetko čuje da itko propituje sposobnosti muškaraca za te funkcije.