Brini o mozgu

Evo kako je u Rijeci obilježen Svjetski dan moždanog udara

Ervin Pavleković

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Svjetski dan moždanog udara pokušava osvijestiti činjenicu o moždanome udaru kao prvome uzroku invalidnosti i drugom uzoru smrtnosti u Hrvatskoj



Pod motom “Brini o svom mozgu, brinemo i mi” Klinika za neurologiju KBC-a Rijeka s Gradom Rijekom i Primorsko-goranskom županijom je obilježila Svjetski dan moždanog udara. Ispred zgrade Gradske vijećnice bio je postavljen štand s promotivno-edukativnim materijalima za građane, a u Gradskoj vijećnici se održao i niz tematskih predavanja vezanih za moždani udar.


Krajem listopada, točnije 29. listopada, sada već tradicionalno obilježava se Svjetski dan moždanog udara kojim se pokušava osvijestiti činjenicu o moždanome udaru kao prvome uzroku invalidnosti i drugom uzoru smrtnosti u Hrvatskoj.


Klinika za neurologiju KBC-a Rijeka u suradnji s Gradom Rijeka i Primorsko-goranskom županijom tom je prigodom postavila štand ispred Gradske vijećnice na kojem su građani mogli dobiti promotivno-edukativne materijale te se više informirati o moždanome udaru.




Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana moždanog udara odvijao se pod motom “Brini o svom mozgu, brinemo i mi” čime se još jednom pokušala podignuti svijest o moždanome udaru kao jednom od vodećih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu.



Predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka doc. dr. sc. Vladimira Vuletić kazala je kako je obilježavanje Svjetskog dana moždanog udara važno kako bi se ukazalo na ozbiljnost te bolesti i stanja koji je prvi uzrok onesposobljenost te drugi ili treći uzrok smrtnosti, ovisno o godini.


Baš zato, rekla je, građane je nužno educirati kako prepoznati simptome moždanog udara, treba im ukazati na vremensku ograničenost i mogućnost spašavanja neurona, no najbitnije jest prenvenirati metodama neurointervencije, prije moždanog udara ili nakon prvoga, kako do drugoga, koji može biti pogubniji, ne bi došlo.


– Prevencija je definitivno najbolje što možemo napraviti da do moždanog udara ne dođe, ili ako je već došlo, da snimimo rizične faktore i preveniramo drugi moždani udar. Ako se pojavi utrnuće ili slabost jedne polovice lica ili jedne polovice tijela, smetnje vida, ravnoteže, nagla glavobolja, vrtoglavica, problemi s govorom, to su sve upozoravajući znakovi moždanog udara.


Čak i ako su takvi simptomi prolazni, što se zove tranzitorna ishemijska ataka, spadaju u hitna stanja jer se zna da u 20 posto slučajeva dođe do velikog moždanog udara unutar mjesec dana, a u 50 posto slučajeva dođe unutar godinu dana, kazala je Vuletić.



Neurologinja Ines Strenja, doc. dr. sc., napomenula je kako je život nakon moždanog udara izazov za samog bolesnika, za njegovu obitelj i za cijelu zajednicu koji se moraju pripremiti za život s takvim pacijentom te mu omogućiti kvalitetan nastavak života.


– Samim moždanim udarom u obitelji pacijenta se sve mijenja; pacijent vjerojatno prestaje raditi, otprilike 66 posto onih koji dožive moždani udar nisu nije radno sposobni. Rehabilitacija pacijenta koji preživi dugo traje, stoga je neophodno da se obitelj, bolesnik i zajednica pripreme za taj događaj.


Nakon nastupa moždanog udara kod pacijenta nastaju i neke druge komplikacije, a bitno je istaknuti moguću pojavu depresije koju treba rano prepoznati i liječiti je kako bi pacijent htio sudjelovati u rehabilitacijskom procesu i kako ne bi imao negativan stav glede toga.


Uz depresiju, tu su i smetnje s pamćenjem, odnosno demencija vaskularne etiologije kao druga najčešća vrsta demencije, uz poznatu Alzheimerovu, rekla je Strenja.


Kako bi građani još više saznali o tom ozbiljnom stanju koje karakterizira odumiranje moždanog tkiva, u Gradskoj vijećnici su bila organizirana predavanja liječnika i stručnjaka iz KBC-a Rijeka koji su govorili o moždanome udaru – prevenciji, liječenju i njegovim posljedicama.


Izlaganje je otvorila predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka Vladimira Vuletić temom “Uvod – akutni moždani udar”, a niz izlaganja su nastavili doc. dr. David Bonifačić s temom “Prevencija moždanog udara i prepoznavanje”, dr. sc. Marina Bralić s temom “Liječenje moždanog udara”, dr. sc. Slavica Kovačić s temom “Mehanička trombektomija” te doc. dr. Ines Strenja koja je govorila na temu “Život nakon moždanog udara”.