Amir Muzur i Željko Jovanović
Povjerenstvo za izbor dekana ocijenilo je da Muzurova kandidatura nije u skladu s fakultetskim statutom
povezane vijesti
Postupak izbora dekana Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci tjednima je blokiran, a ta je visokoškolska ustanova postala poprište svojevrsne akademske bitke.
Do zaustavljanja izbornog procesa došlo je u trenutku kada je Povjerenstvo za izbor dekana donijelo odluku da jedna kandidatura nije u skladu sa Statutom te ustanove te je kandidat izbačen iz utrke za dekana, a riječ je o prof. dr. Amiru Muzuru.
Ono što je prema mišljenju Povjerenstva, kojim predsjeda prof. dr. Herman Haller, sporno u kandidaturi prof. dr. Muzura je Statut Fakulteta zdravstvenih studija koji izričito propisuje da kandidat za dekana može biti nastavnik Fakulteta na znanstveno-nastavnom radnom mjestu docenta ili višem, u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, i to u punom radnom vremenu.
Kako prof. dr. Muzur ostvaruje puno radno vrijeme u omjeru 50:50 na Fakultetu zdravstvenih studija i Medicinskom fakultetu, gdje je i pročelnik katedre, Povjerenstvo za izbor dekana jednoglasno je donijelo zaključak da je to opravdan razlog da se prof. dr. Muzura izbaci iz utrke.
Naime, prema mišljenju Povjerenstva prof. dr. Muzur ne ispunjava formalno-pravne uvjete za izbor dekana iz članka 19. Statuta, jer nije 100 posto zaposlenik Fakulteta zdravstvenih studija.
Konzultarna pravna služba – Herman Haller / Foto Dean Miculinić
Pojašnjenje Ministarstva
Upravo je ta odluka bila okidač za bitku koja je uslijedila, a u kojoj se, prema tvrdnjama jednog od protukandidata za dekana, sadašnjeg prodekana, izv. prof. dr. Željka Jovanovića, ne štede sredstva, jer djelatnici te ustanove, kaže, već su tjednima izloženi pritiscima, ucjenama i prijetnjama koje ne dolaze samo iz akademskih krugova, već i izvan njih.
Ukupno se za mjesto nasljednika aktualne dekanice prof. dr. Daniele Malnar, koja odlazi u mirovinu, natjecalo četvero kandidata, a uz prof. dr. Muzura i izv. prof. dr. Jovanovića to su i izv. prof. dr. Sandra Bošković te prof. dr. Gordana Starčević-Klasan, obje zaposlenice te ustanove.
Sanja Barić / Foto LUKA STANZL/PIXSELL
Barić: Odbor nije donio jednoglasno mišljenje, a ja sam bila u manjini
Odbor za statutarna i pravna pitanja Sveučilišta u Rijeci broji sedmero članova, a uz predsjednika Odbora i dekana Pravnog fakulteta, prof. dr. Daria Đerđu, to su i prof. dr. Sanja Barić s Pravnog fakulteta, prof. dr. Rajka Jurdana Šepić s Fakulteta za fiziku, prof. dr. Aleksandar Mijatović s Filozofskog fakulteta, glavna tajnica Sveučilišta u Rijeci Roberta Hlača Mlinar, prof. dr. Goran Turkalj s Tehničkog fakulteta te predstavnik studenata. Iako mišljenje Odbora nije još uvijek službeno, ono je, kaže prof. dr. Sanja Barić, doneseno i to ne jednoglasno. – Mišljenje je doneseno većinom glasova, a ja sam bila u manjini koja se nije slagala s takvim mišljenjem Odbora. S obzirom na to da nismo tijelo koje može davati izdvojena mišljenja, ne mogu reći s čime se ne slažem, ali svoje sam argumente napismeno predala Odboru. Mišljenja sam da je raspravu o Statutu Fakulteta zdravstvenih studija trebalo puno duže i detaljnije voditi, navodi prof. dr. Barić. |
Navodeći da se 17. svibnja trebalo održati predstavljanje troje kandidata koji udovoljavaju uvjetima, Jovanović kaže da je Muzur, bez prethodnog ulaganja prigovora tijelima Fakulteta, 13. svibnja podnio prigovor izravno rektoru Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Goranu Hauseru, u kojem od rektora traži da odluku Povjerenstva proglasi nezakonitom, uz izričiti nalog da se sve radnje oko izbora dekana odmah prekinu.
Iznoseći da je uvjet o 100 posto zaposlenosti na ustanovi prisutan i na većini ostalih riječkih fakulteta i potpuno u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Jovanović kaže da je dekanica Malnar prethodno zatražila i pojašnjenje od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, koje je, opravdano, uvažavajući autonomiju, Fakultet uputilo da sam tumači svoj statut te se odbija miješati u izbore dekana, za razliku, kaže Jovanović, od riječkog rektora.
Čeka mišljenje Odbora – Goran Hauser / Foto M. JURČIĆ
Nakon što su izbori za dekana zaustavljeni, rektoru je Fakultet uputio i prigovor na tu odluku, uz pozivanje na dokumente Fakulteta koji nikada nisu bili osporavani ni od Ministarstva, ni od Sveučilišta, niti na bilo koji drugi način.
Trenutno se očekuje očitovanje rektora Hausera, koji je pak zatražio mišljenje Odbora za statutarna i pravna pitanja Sveučilišta.
– Zaposleni na fakultetu ostali su, malo je reći, zgroženi prigovorom, ali i programom rada, koji je uputio prof. dr. Muzur. On se pozvao na to da članak 19. Statuta ustanove »uređuje postupak izbora dekana, ali ne i uvjete kandidature«.
Po Muzuru, nadležan je članak 18., čiji prvi stavak izričito traži dva uvjeta: znanstveno-nastavno radno mjesto docenta ili više te radni odnos na neodređeno vrijeme – i nijedan više.
U prijevodu, on tumači da se ti uvjeti ne moraju nužno ostvariti na Fakultetu zdravstvenih studija, nego kumulativno, te tvrdi da se obveza zasnivanja radnog odnosa u punom radnom vremenu odnosi samo na stupanje na dužnost dekana, a ne na pravo kandidature.
Tvrdi da je stav Povjerenstva protivan Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, da je osobno zaposlen na neodređeno vrijeme na dva spomenuta fakulteta, da oba radna odnosa pripadaju znanstvenom području biomedicine i zdravstva te da Ministarstvo u svojim ranijim tumačenjima takav status smatra dopuštenim, objašnjava Jovanović.
Bez komentara – dekanica Daniela Malnar / Foto ARHIVA NL
»Malnar odabrala Željka«
U svom programu rada, kaže Jovanović, njegov protukandidat neizravno govori i o svom privatnom položaju, odnosno navodi kako »fakultet može profitirati od sjajne situacije u kojoj se našao naš kraj izabravši čelnike Grada, Županije, Medicinskog fakulteta i Sveučilišta koji napokon jamče progres i pozitivne promjene«.
Pritisci pojedinaca na članove Fakultetskog vijeća
Prema mišljenju Jovanovića, posebno zabrinjava činjenica da cijeli slučaj ostavlja dojam političkog i interesnog inženjeringa, a ne zaštite zakonitosti. – Kada se zbog jednog kandidata angažiraju rektor, pravna mišljenja, proceduralne intervencije i pritisci na tijela fakulteta, legitimno je postaviti pitanje zašto se tolika energija ulaže upravo u ovaj slučaj. Teško je izbjeći percepciju da iza svega stoje politički interesi i pokušaj instaliranja unaprijed poželjnog kandidata na čelo fakulteta. Takvu percepciju dodatno pojačava činjenica da se mjesecima unaprijed znalo pod kojim se uvjetima može kandidirati za dekana te da je svaki potencijalni kandidat imao dovoljno vremena urediti svoj status i ispuniti uvjete propisane Statutom. Umjesto toga, stvara se dojam da se sada od fakulteta traži prilagodba tumačenja vlastitih pravila konkretnom kandidatu. Ništa manje problematične nisu ni situacije u kojima pojedinci, bilo iz akademske zajednice ili izvan nje, bivši policajci ili prodekan Medicinskog fakulteta, primjerice, koriste svoj položaj kako bi telefonskim pozivima, neformalnim kontaktima ili institucionalnim autoritetom utjecali na članove Fakultetskog vijeća. Fakultetsko vijeće nije tijelo koje postoji kako bi potvrđivalo političke ili osobne želje pojedinaca, nego kako bi samostalno i odgovorno donosilo odluke u skladu sa statutom fakulteta. Akademska zajednica ne smije postati prostor u kojem se odluke donose pod pritiskom, nego mjesto slobodne rasprave i autonomnog odlučivanja. Upravo zato ovaj slučaj nadilazi pitanje jednog kandidata i jednog fakulteta. On otvara pitanje vjerodostojnosti cijelog sustava i spremnosti akademske zajednice da obrani vlastitu autonomiju, integritet i načelo da pravila doista vrijede jednako za sve, kaže Jovanović. Ujedno napominje i da je Muzurov argument da nijedan kliničar ne bi bio dekan neutemeljen, jer je KBC Rijeka nastavna baza Medicinskog fakulteta, dok se kod ovog izbora ne radi o nastavnoj bazi, nego o dvije sastavnice, odnosno dvije odvojene ustanove. |
– To je prilično jasna aluzija na izbor njegove supruge Ive Rinčić za gradonačelnicu, kao i na izbor prof. dr. Hausera, člana HDZ-a za rektora Sveučilišta.
Zanimljivo je kako se u e-mailovima koje Muzur šalje ljudima na Fakultetu u nekoliko navrata nalazi i adresa njegove supruge Ive Rinčić, iako ona više nije zaposlenica Fakulteta.
No, to nije sve. U vrlo podrugljivom tonu prepiske sa zaposlenicima ovog fakulteta Amir Muzur navodi kako »nije problem Željko Jovanović, koliko dekanica Malnar koja je odabrala Željka, i to tako da treba spriječiti da se drugi kandidat uopće natječe«.
Prema mišljenju brojnih članova akademske zajednice, riječ je o presedanu koji ozbiljno otvara pitanje autonomije Fakulteta i prava njegovih tijela da samostalno provode postupak izbora dekana u skladu s vlastitim Statutom i nije viđen u povijesti Sveučilišta u Rijeci.
Kada se od Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci traži da odstupi od vlastitog Statuta kako bi se omogućila kandidatura osobe koja ne ispunjava propisane uvjete, tada nije ugrožen samo izborni postupak nego i jedno od temeljnih načela sveučilišnog sustava – autonomija sastavnica da samostalno uređuju i provode svoje akademske i upravljačke postupke u skladu s vlastitim propisima.
Ako je doista riječ o pokušaju da se kroz kreativna tumačenja Statuta, proceduralne intervencije i pravne konstrukcije omogući kandidatura osobe koja prema važećim pravilima ne ispunjava propisane uvjete, tada se ne radi o zaštiti zakonitosti, nego o njezinu zaobilaženju.
Sveučilište ne može počivati na načelu da se pravila strogo primjenjuju na jedne, a fleksibilno tumače za druge, ovisno o njihovim političkim, osobnim ili institucionalnim vezama, iznosi Jovanović.
U svojoj kandidaturi za dekana Fakulteta zdravstvenih studija Muzur ne vidi nikakav problem te iznosi da Statut Fakulteta zdravstvenih studija sadrži odredbe koje su u nesuglasju.
– Da se kandidiram za dekana Fakulteta, nikoga ne čudi (ili, barem ne bi trebalo čuditi): imam dovoljno iskustva, i životnog i rukovoditeljskog, a i u upravi ovoga Fakulteta proveo sam osam godina. Znam njegove jake strane i poneku slabost, poznajem ljude i prilike, kaže Muzur.
Pobjednici i gubitnici
Na naše pitanje o njegovom naglašavanju u kandidaturi da Fakultet može profitirati od sjajne situacije u kojoj se našao naš kraj izabravši čelnike Grada, Županije, Medicinskog fakulteta i Sveučilišta koji napokon jamče progres i pozitivne promjene, Muzur ističe da to smatra izuzetno važnim.
Predmet u rješavanju – Dario Đerđa / Foto Nikola BLAGOJEVIĆ
Odluka Odbora za statutarna i pravna pitanja u utorak
Navodeći da nije obustavio izbor dekana, već samo zamolio dekanicu Fakulteta zdravstvenih studija da prije nastavka izbora sačeka mišljenje Odbora za statutarna i pravna pitanja, rektor prof. dr. Hauser kaže da će postupiti u skladu s mišljenjem Odbora. – Odbor ima sedam članova i oni glasaju većinski. Kako predlože, tako ću postupiti. Otvorenost sveučilišta mora biti zajamčena prema svim zaposlenicima jednako, navodi rektor. Ujedno dodaje da očekuje mišljenje odbora u utorak. Međutim, sudeći prema riječima predsjednika Odbora, prof. dr. Darija Đerđe, to mišljenje i neće biti previše konkretno. – Predmet je na rješavanju pred Odborom koji će u načelu donijeti odluku o tome koliko su kriteriji za izbor dekana jasno i nedvosmisleno utvrđeni u Statutu, kaže prof. dr. Đerđa. Predsjednik Povjerenstva za izbor dekana Fakulteta zdravstvenih studija, prof. dr. Herman Haller, također očekuje pravorijek Sveučilišta te kaže da do tada ne želi donositi zaključke, a na pitanje da je svoj stav ipak iznio kao predsjednik Povjerenstva koje je zaključilo da prof. dr. Muzur ne ispunjava uvjete za kandidaturu za dekana, Haller kaže da je prilikom donošenja odluke Povjerenstvo imalo tumačenje pravne službe. Cjelokupnu situaciju nije željela komentirati ni dekanica prof. dr. Daniela Malnar objasnivši da čeka mišljenje Odbora. Sljedeća sjednica Fakultetskog vijeća Fakulteta zdravstvenih studija na kojoj se očekuje rasplet krize održat će se 18. lipnja. |
– Naime, ne sjećam se da je Rijeka imala takvu koncentraciju ljudi dobre volje, politički manje opterećenih i radišnih, od onih koji u ovome času vode Sveučilište, Medicinski fakultet, Grad, Županiju i Nadbiskupiju – ljudi koje cijenim, volim i s kojima odlično surađujem.
Pa u čemu je, onda, problem moje kandidature? U tome što neki po svaku cijenu na čelu Fakulteta žele vidjeti drugoga – sadašnjeg prodekana Željka Jovanovića.
Kako bi me se diskvalificiralo iz utrke, pokušalo se, pozivom na Statut Fakulteta, u manu pretvoriti činjenicu da sam zaposlen pola radnog vremena na Fakultetu zdravstvenih studija, a drugu polovinu na Medicinskom fakultetu, što inače u praksi nikad nije bio problem.
Statut, naime, sadrži odredbe koje su u nesuglasju jedna s drugom: u članku 18., koji propisuje uvjete za obnašanje funkcije dekana, kaže da za dekana može biti izabran onaj tko je zaposlen »na neodređeno vrijeme«, dok u članku 19., koji uređuje postupak kandidature, kaže da se kandidirati može samo onaj koji radi »u punom radnom vremenu«.
Nema sumnje da je zakonodavac želio uvjet propisan člankom 18., budući da inače niti jedan kliničar nikada ne bi mogao postati dekanom, objašnjava Muzur.
Dodajući da je to dilema koju će ovih dana razriješiti Odbor za statutarna i pravna pitanja Sveučilišta, Muzur priznaje da atmosfera koja je stvorena nije zavidna.
– Izbori svuda imaju svoje pobjednike i gubitnike: ne pobjeđuju uvijek najbolji – nekad su to samo oni koji bolje lobiraju. Međutim, mnogi ljudi osjećaju nepravdu koja nekome brani da se natječe i prije no što izbori otpočnu.
Da je samo do Željka Jovanovića i mene (kao i druge dvije kandidatkinje), siguran sam da bi utakmica bila »fair«: Željka poznajem dugo godina i to što se neki boje da bi njegova politička povijest ili krutost bila zaprekom, mene osobno ne bi brinulo. Ionako nam je obojici stalo ponajprije do Fakulteta, zaključuje Muzur.
