Skuplja otpad

U Cresu u rad puštena “Morska škovacera”

Walter Salković

Foto Walter Salković

Foto Walter Salković

Cilj projekta "Morska škovacera" jest podizanje svijesti cjelokupne javnosti o problematici plutajućeg otpada i plastike u moru



U rad je pušten uređaj za automatsko prikupljanje plutajućeg otpada u creskoj luci, nazvan “Morska škovacera”, a neposredno uz uređaj postavljena je ploča s osnovnim informacijama o projektu kojeg provodi lokalno komunalno poduzeće “Komunalne usluge Cres Lošinj” u suradnji sa Županijskom lučkom upravom Cres.


Projekt vrijedan gotovo 38.000 kuna financiran je iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, putem natječaja “Očuvanje okoliša i poticanje na održivo upravljanje prirodnim resursima” kojeg je raspisala Lokalna akcijska grupa u ribarstvu “Vela vrata”.


– Cilj projekta “Morska škovacera” jest podizanje svijesti cjelokupne javnosti o problematici plutajućeg otpada i plastike u moru, a dio je šireg nastojanja Grada Cresa i otočne zajednice ka smanjenju uporabe plastike i stvaranja morskog otpada, rekao je gradonačelnik Marin Gregorović, uz kojeg su još bili prisutni ravnatelj ŽLU Anton Opatić, voditeljica LAGUR-a “Vela vrata” Eliana Zec Solina, direktor Otočne razvojne agencije dr. Ugo Toić i predstavnik “Komunalnih usluga” Avdo Ibrahimović.




Uređaj u obliku plutajuće kante za smeće kontinuirano filtrira morsku vodu skupljajući plastiku, mikroplastiku, deterdžente, ulja i ostale materijale s površine, sprječavajući ih da otplutaju na otvoreno more ili padnu na dno gdje mogu naštetiti morskoj flori i fauni.


Uređaj u prosjeku sakupi oko 1,5 kg plutajućeg otpada na dan.


Otpad u more dospijeva nesavjesnim ponašanjem pojedinaca, ali i kao posljedica različitih gospodarskih djelatnosti te predstavlja značajan globalni ekološki problem sa širokim spektrom utjecaja na morski živi svijet.


Među otpadom koji dospijeva u more poseban problem stvara plastika jer se postupno raspada u tzv. mikroplastiku koja, adsorbirajući na sebe razne toksične tvari i štetne mikroorganizme, ulazi u prehrambeni lanac te na kraju dolazi i na stol potrošača ribe ugrožavajući njihovo zdravlje.