Svečanost u Omišlju

Premijer Plenković: ‘Danas je povijesni dan; najveća korist od LNG terminala bit će niža cijena plina’

Marinko Glavan

Snimio Sergej DRECHSLER

Snimio Sergej DRECHSLER

Od prvog siječnja smo u sasvim drugačijoj poziciji. Naši prijatelji i partneri gledaju nas drugim očima. Ovaj terminal, u kombinaciji s onima koji postoje u Litvi i Poljskoj, čini novu točku na energetskom koridoru sjever-jug. Ta činjenica je jako dobra za diversifikaciju opskrbe plinom i konkurenciju u srednjoj i istočnoj Europi, rekao je Plenković



 


Terminal za ukapljeni prirodni plin(LNG) u Omišlju na otoku Krku i spojni plinovod Zlobin – Omišalj danas su svečano pušteni u rad. LNG Terminal, vrijedan 234 milijuna eura i plinovod kojim će se prirodni plin s terminala otpremati u plinski sustav Hrvatske i okolnih zemalja, vrijedan 430 milijuna kuna, s komercijalnim su radom započeli 1. siječnja ove godine, a premijer Andrej Plenković je početak rada ocijenio povijesnim događajem koji mijenja položaj Hrvatske na energetskoj karti Europe.

Foto galerija: Otvorenje LNG terminala Omišalj Foto: Sergej Drechsler




– Od prvog siječnja smo u sasvim drugačijoj poziciji. Naši prijatelji i partneri gledaju nas drugim očima. Ovaj terminal, u kombinaciji s onima koji postoje u Litvi i Poljskoj, čini novu točku na energetskom koridoru sjever-jug. Ta činjenica je jako dobra za diversifikaciju opskrbe plinom i konkurenciju u srednjoj i istočnoj Europi, rekao je Plenković.




Premijer je dodao kako je jedna od prvih zadaća njegove vlade, u listopadu 2016. godine, bilo lobiranje prema Europskoj komisiji za sufinanciranje projekta izgradnje plutajućeg LNG terminala, što je Komisija i prihvatila, odobrivši 101 milijun eura za sufinanciranje.


– To je bio poticaj da se angažiramo, s nositeljima projekta, u prvom redu tvtkom LNG Hrvatska, na realizaciji ovog projekta. S obzirom na njegovu cijenu, nismo imali niti trunke dileme da kao vlada stanemo i financijski iza ovog projekta, rekao je Plenković, ističući kako je iz državnog proračuna osigurano dodatnih sto milijuna eura, dok su ostatak osigurali suvlasnici LNG Hrvatske, odnosno HEP i Plinacro.

Foto galerija: Otvorenje LNG terminala u Omišlju (1) Foto: Sergej Drechsler




– Puno se govorilo i o tome treba li Hrvatskoj ovaj terminal. Mi smo smatrali da treba, ne samo zbog diversifikacije, nego i zbog cijena plina. Zakupljenost terminala od sto posto u naredne tri godine i oamdeset posto u narednih šest godina, u konačnici će utjecati na smanjenje cijena plina u Hrvatskoj i to je najbolja i najkonkretnija korist od ovog projekta, rekao je Plenković.


LNG terminal u Omišlju, prema njegovim je riječima, izgrađen prema najboljim i najvišim ekološkim standardima, o čemu se godinama vodila javna rasprava.


– Sada vidimo da smo dobili postrojenje koje je ekološki prihvatljivo i neće zagađivati more ni okoliš. To je posebno važno iz respekta kojeg imamo prema stanovnicima otoka Krka, jednom od naših najvećih otoka, poznatom po turizmu, ali i koji ima strateško značenje i ulogu, zbog aerodroma, sada i LNG terminala, kao i mosta. To nema nijedan drugi otok u Hrvatskoj, rekao je Plenković.


Podsjetio je da je prirodni plin tranzicijsko gorivo, na prijelazu s korištenja fosilnih goriva ka korištenju energije iz obnovljivih izvora.


– Ovaj je projekt bitan i za zelenu transformaciju Hrvatske, proces koji radimo zajedno s našim partnerima u Europi i na globalnoj razini. On je i dio reforme i oporavka od krize i instrument Europske unije iduće generacije. Kad je riječ o geopolitičkom značaju, mislim da ćemo to u godinama pred nama tek uvidjeti, koliko je važna realizacija ovog projekta za EU, ali i za naše transatlantske partnere, jer su Sjedinjene države kontinuirano podržavale ovaj projekt, rekao je Plenković.


Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić kazao je kako je riječ o projeku na koji se čekalo duže od dva desetljeća.


– Projekt LNG terminala, zajedno sa spojnim plinovodom, nije samo jedan u nizu projekata s ograničenim vijekom trajanja. Ovo je jedan od najsloženijih projekata u plinskom gospodarstvu u zadnjih nekoliko desetljeća. Njime osiguravamo alternativni dobavni pravac, ne samo za Hrvatsku, nego i za okolne zemlje. Prepoznala ga je i podržala Europska unija i on u potpunosti opravdava svoje status strateškog investicijskog projekta za Republiku Hrvatsku. Odolio je raznim političkim i društvenim izazovima te se othrvao raznim manipulativnim radnjama, poduzetima kako ne bi bio realiziran, rekao je Ćorić, ocijenivši LNG terminal nositeljem geostrateškog i ekonomskog položaja i razvoja Hrvatske.


Izgradnju LNG terminala na Krku, povjerenica Europske komisije za energetiku Kadri Simson koja se okupljenima obratila putem video veze, nazvala je simbolom uspjeha hrvatske nacionalne, ali i europske energetske politike.


– LNG terminal donosi korist ne samo Hrvatskoj, nego i okolnim državama. Riječ je o prvom takvom terminalu u regiji koja je imala dugu povijest ovisnosti o samo jednom izvoru opskrbe prirodnim plinom, bez prave tržišne utakmice. On je i dio projekta povezivanja Baltika i Jadrana. Njegovom izgradnjom, kao i izgradnjom interkonekcija sa susjednim zemljama, ali i izgradnjom intekonekcija između Slovačke i Poljske stanje u srednjoj Europi postaje bitno drugačije u odnosu na nekadašnje, kada je upravo ova regija bila snažno pogođena plinskom krizom, rekla je Simson, navodeći reakciju mađarskog i hrvatskog tržišta koja su zakupila sve kapacitete terminala kao najbolji dokaz uspješnosti projekta.


O važnosti terminala za mađarsko tržište govorio je Peter Szijjarto, mađarski ministar vanjske trgovine i vanjskih poslova koji je puštanje terminala u rad nazvao novom prekretnicom u dugoj zajedničkoj povijesti Hrvatske i Mađarske.


– Za nas je važno da možemo osigurati dobavu plina iz više izvora i iz različitih pravaca. Do sad nismo imali tu mogućnost i u zadnjih sedamdeset godina imali smo praktički samo jedan izvor. LNG terminal na Krku to je promijenio, tako da je Mađarska po prvi put sklopila ugovor s nekim od zapadnih dobavljača, s kompanijom Shell, za opskrbu plinom. Sklopili smo ugovore za uvoz plina u narednih sedam godina preko LNG terminala na Krku. Prva isporuka je već stigla, a ponosni smo na to što je prvim brodom koji je dovezao plin na terminal, dopremljen plin upravo za Mađarsku, rekao je Szijjarto, koji već nekoliko godina zagovara stvaranje zajedničkog plinskog tržišta Mađarske i Hrvatske.


Uzvanicima su se obratili i direktor LNG Hrvatske Hrvoje Krhen te predsjednik uprave Plinacroa Ivica Arar koji su govorili o izgradnji terminala i spojnog pinovoda, ali i o razvojnim planovima obiju tvrtki. Arar je posebno istaknuo povezivanje s pinskim mrežama susjednih zemalja, kao i širenje plinske mreže na jugu zemlje, dok je Krhen istaknuo kako će razvoj kapaciteta LNG terminala ovisiti u prvo redu o zahtjevima tržišta.