Lijepa vijest

Na Krčkom mostu uočene fascinantne bijele čiope. Ptice koje se hrane, spavaju i pare – u zraku

Jakov Kršovnik

Foto Vanja Puškarić

Foto Vanja Puškarić

Bijeloj čiopi važan je vertikalan slobodni pad za polijetanje jer ne mogu poletjeti s tla budući da su im krila predugačka



RIJEKA – Nakon lijepe vijesti da su se treću godinu zaredom izlegli ptići orla štekavca u Istri, promatrač ptica Vanja Puškarić javio nam se s novom pričom: ovoga puta govori o bijelim čiopama na Krčkom mostu. Kaže da se bijelu čiopu ne može vidjeti često jer nije vezana za ljude. Zato, prilikom prelaska mosta zastanite i obratite pažnju na ovu vrstu, najveću čiopu u regiji, poziva naš sugovornik.


– Krčki most je iznimna građevina i prilika da svi u šetnji dožive pjev čiope. Također, posjetite i otočić sv. Marka uz Krčki most, doživjet ćete nezaboravno iskustvo gledajući i slušajući bijele čiope, kaže Vanja Puškarić. Posebno ističe glasanje bijelih čiopa koje se izuzetno glasno dozivaju. A njihov pjev nije svakodnevna pojava budući da se gnijezde na specifičnim vertikalnim mjestima. Bijeloj čiopi važan je vertikalan slobodni pad za polijetanje jer ne mogu poletjeti s tla budući da su im krila predugačka, pa zato odabiru vertikale za gniježđenje. Također, vrsta je to koja najviše provodi vrijeme u zraku, a slijeće samo kada se gnijezdi. Čiope su dobile latinsko ime apus jer ih se nije promatralo na tlu te se nekad davno smatralo da nemaju noge, što ime sugerira. No, noge, naravno, imaju, ali malene i pogodne za vertikalno penjanje, a ne i za hod po tlu, opisuje Vanja Puškarić.


Foto Vanja Puškarić


Spomenimo i da se bijela čiopa u međuvremenu više ne svrstava u rod Apus, već Tachymarptis. Čiope u jednom danu mogu preletjeti velike udaljenosti, a za gniježđenje odabiru stijene, litice, špilje, ponekad rupe u drveću, ali i visoke građevine te gnijezda rade uglavnom od vlastitog perja, ali i slame. Bijele čiope u zraku se hrane, spavaju i pare. Spomenimo i kako se, uz Krčki most, bijela čiopa, naprimjer, gnijezdi u ogromnim napuštenim pećinskim kameonolomima u dolini Mirne u Istri.




– Ti kamenolomi kao podzemni gradovi ai sami su dojmljivi, a posebnost im daje moćno glasanje čiopa. Može ih se čuti i u Veloj dragi u Istri te na Velim stijenama na otoku Unije, kao i na Dubrovačkim zidinama i velebitskim klisurama i klifovima na Dugom otoku. To su sve lokacije gdje se gnijezde bijele čiope, a sve lokacije imaju nešto zajedničko, kaže Puškarić, bilo prirodne, bilo ljudskih ruku djelo, nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.


A kako smo rekli, unazad zadnjih 15 godina jedna od tih lokacija je i Krčki most, koji svi mogu posjetiti.