Celebrate Islands program

Korona pokazala da ekspanija turizma nije otočno rješenje

Mladen Trinajstić

Logo »Celebrate islands« programa koji je u formi nedavno održanog webinara provela udruga »Pokret otoka« / Foto M. TRINAJSTIĆ

Logo »Celebrate islands« programa koji je u formi nedavno održanog webinara provela udruga »Pokret otoka« / Foto M. TRINAJSTIĆ

Rasprave i prezentacije posvećene izazovima s kojima se otočani suočavaju (klimatskim promjenama, stihijskim razvojem, ali i pandemijom COVID-19) ukazale su na potrebu pronalaženja hitnih »otočnih« rješenja



KRK  »Celebrate Islands – Rješenja su na otocima« projekt je odnosno događaj koji se, još od 2014. godine, u redovitim godišnjim intervalima odražava u suorganizaciji francuske javne organizacije Conservatoire du Littoral i udruga PIM i SMILO, a sve s ciljem poticanja razmjene iskustava, primjera dobre prakse i konkretnih razvojnih rješenja koja se provode na malim otocima Europe. Inicijativa »Celebrate Islands – Rješenja su na otocima« u provedbu koje se u nas vrlo aktivno uključila i udruga »Pokret otoka« za cilj ima zajedničko promicanje mjera koje štite otoke, čuvanje njihovih prirodnih bogatstava, ali i promicanje nužnosti njihove zaštite.


U svijetlu globalne zdravstvene krize proteklih je dana, u obličju serijala virtualnih predavanja odnosno webinara tako održano i sedmo izdanje Celebrate Islands programa koje je okupilo predstavnike otočana i poznavatelje otočne tematike iz više europskih, odnosno mediteranskih zemalja, među ostalim i Hrvatske. Svoj doprinos otvaranju i poticanju sveeuropskog dijaloga o otocima odnosno o svim izazovima njihova očuvanja i razvijanja, ali i na planu predstavljanja nekih već ostvarenih dosega tako su, s hrvatske strane, dali i europarlamentarac Tonino Picula, gradonačelnica malog Lošinja Ana Kučić, direktorica TZ-a Zlarin Katarina Gregov, pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja, otočni poduzetnici Boris Šuljić i Annette Mufić Trojković, ravnatelj NP-a Kornati Šime Ježina, zatim Ranko Milić iz splitskog Clustera za ekodruštvene inovacije i razvoj te dr. sc. Nenad Starc s Ekonomskog instituta iz Zagreba.


»Otočna« rješenja


Domaćini i moderatori panela bili su direktor organizacije SMILO Sylvain Petit te predstavnici Pokreta otoka – Maja Jurišić, Andreja Baraba i Ivan Zoković.




Rasprave i prezentacije snažno obojene i posvećene razmatranju izazova s kojima se otočani suočavaju, naročito onim uzrokovani klimatskim promjenama, stihijskim razvojem, ali i pandemijom COVID-19 bolesti ukazale su na potrebu pronalaženja hitnih, sinergijskih i učinkovitih »otočnih« rješenja. Dr. Starc je tako istaknuo da se ekspanzijom turizma i sveprisutnom apartmanizacijom komparativne prednosti otoka do sad nisu koristile na najbolji način te je upravo u nedavnoj krizi uočio priliku da se razvojne politike otoka redefiniraju, i to primjenom koncepta pametnih otoka.



Picula je pak u svom izlaganju predstavio prijedloge financijskog okvira koje je Europska komisija pripremila kao odgovor na aktualnu krizu, uz ostalo i kroz Fond za oporavak EU, odnosno proračuna EU-a za razdoblje 2021.-2027. Ocijenio je da su otoci EU uspješno izašli iz političke anonimnosti te da su postali prepoznatima kao generatorima energetske tranzicije. Ukazao je i na potrebu objedinjenja svih otočnih inicijativa u jednu otočnu EU strategiju.
Malološnjska gradonačelnica naglasila je važnost i značaj integriranog pristupa problematici otočnog razvoja uz prikaz pozitivnih rezultata takve, već ostvarene međuotočne suradnje između vodstava, ali i žitelja Lošinja i Cresa. Stipe Čogelja, pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo SDŽ jednu od otočnih razvojnih prepreka prepoznao je u prevelikom broju otočnih jedinica lokalne samouprave, odnosno njihovoj neusklađenosti na planu promišljanja i definiranja zajedničkih razvojnih, gospodarskih i turističkih strategija.


Održivi turizam


Svi sudionici i izlagači naposljetku su se usuglasili i da se prihvatljivi i održivi modeli razvoja »konkurentnih, inovativnih i otpornijih otoka« u budućnosti trebaju oslanjati na poticanju lokalnog gospodarstva i umrežavanju kao i jačanju otočne otpornosti na krizne situacije. Naglasak bi, po sudionicima webinara, trebao biti stavljen na promicanje održivog turizma koji će poštovati otočni prostor i interese stanovnika otoka te poticati razumijevanje i suradnju među stanovnicima, poduzetnicima iz turističkog sektora, ali i turista. Uz to, posebno mjesto u otočnoj budućnosti trebalo bi dobiti i integrirano planiranje razvoja, poticanje aktivnog uključivanje otočana u procese donošenja odluka te učinkovitije provođenje donesenih planova i strategija. Važnim elementom budućeg razvojnog puta otoka i otočana trebala bi postati i njihova daljnja digitalizacija koja će, (pr)ocjenjuju panelisti, rezultirati olakšavanjem svakodnevnog života i poslovanja na otocima te osnaživanjem povezanosti zajednica na otocima i otočnih zajednica međusobno.