Na otoku Krku odvio se ambiciozan istraživačko-edukacijski projekt »Bodulija 2026.«, koji okuplja studente biologije iz cijele Hrvatske s ciljem proučavanja i očuvanja otočne bioraznolikosti. Riječ je o inicijativi Udruge studenata biologije – BIUS iz Zagreba, u sklopu koje je gotovo stotinu mladih istraživača kroz terenski rad i edukaciju produbljivalo svoja znanja o prirodi.

Studentski kamp

Projekt je trajao od 25. travnja do 2. svibnja, a bio je usmjeren na prikupljanje podataka o flori i fauni otoka Krka, ali i na osposobljavanje budućih stručnjaka u području biologije i ekologije. Sudionici su, uz mentorstvo iskusnih znanstvenika, imali priliku raditi na stvarnim istraživanjima te stjecati praktična iskustva važna za njihov profesionalni razvoj.

Studenti su smješteni u šumici oko Lovačkog doma Šljuka pored grada Krka, gdje su podigli pravo malo šatorsko naselje, točnije biološki kamp, odakle su svaki dan kretali u nova istraživanja, kako na kopnu, tako i u podmorju.

– Ovo je 28. put da se kroz BIUS provodi ovakvo istraživanje na različitim lokacijama u Hrvatskoj, a prvi put smo na otoku Krku. Vrijeme nas je stvarno poslužilo, uvjeti su sjajni. Podijeljeni smo u nekoliko sekcija, odnosno interesnih skupina, poput botanike, biospeleologije, biologije mora, onih koji proučavaju šišmiše i tako dalje. Proces ide tako da se biraju lokacije na kojima se uzimaju uzorci biljaka ili primjerci životinja, a sve se uvijek i fotografira. Neke životinje se samo snimaju, neke se love pa puštaju, dok neke vrste, poput zakonom nezaštićenih kukaca, završe u alkoholu te se kasnije analiziraju u laboratoriju, rekla je Daria Trinajstić, studentica Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članica BIUS-a, koja je iz grada Krka te je, logično, i organizatorica ove manifestacije, u čemu joj pomaže i Ema Buljan.

Zbornik radova

Rezultati istraživanja bit će objedinjeni u Zborniku radova te će služiti kao vrijedan doprinos praćenju stanja vrsta i staništa, osobito na područjima zaštićenima unutar nacionalnih okvira i mreže Natura 2000.

– Ovo je studentski projekt, ali je dosta velik i svakako ima vrijednost za otok Krk jer se sve to obrađuje i dokumentira te tako ostaje dostupno kao relevantan znanstveni podatak. Svako pojedinačno istraživanje piše se u formi izvještaja kao mali znanstveni rad i objedinjeno čini taj Zbornik istraživačkih radova za ove lokacije, koji će biti i tiskan, pojasnila je Trinajstić te dodala kako imaju odličnu podršku raznih krčkih udruga, tvrtki, ali i pojedinaca, koji su svaki na svoj način dali velik doprinos ovom projektu ustupivši prostor, posudivši opremu, donirajući hranu ili jednostavno »dajući ruku« pri nekim operativnim zadacima.

Istraživanja će se provoditi u dva ciklusa: ovom proljetnom te kasnijem jesenskom, kako bi se obuhvatile sezonske promjene u prirodi. Uz studente, u projekt su uključeni i brojni stručnjaci iz različitih grana biologije, koji će svojim znanjem dodatno obogatiti program.

Kvarnerska orhideja

Na fotografiji je prikazana vrsta endemske kvarnerske orhideje Ophrys fuciflora var. untchjii koja je prisutna samo u Istri i na Kvarneru. Razlikujemo tipične podvrste po različitom rasprostranjenju i boji latica, kaže Sebastian Ćato (Sekcija za botaniku)

SEBASTIAN ĆATO

Šara poljarica

Šara poljarica (Hierophis gemonensis) jedna je od neotrovnih hrvatskih zmija koja se često može pronaći po cijeloj obali Hrvatske i gotovo svim Hrvatskim otocima. Voli se danju sunčati na kamenju pa se tako često pronalazi u maslinicima i dvorištima sa suhozidima. Na Krku se može najlakše zamijeniti s crnom poljaricom (juvenile i subadultne jedinke) zbog čega se njihova determinacija u tim fazama života radi pomoću brojanja ljusaka s ventralne strane, kaže Noa Trkulja (Sekcija za herpetologiju)

MARTA GONAN

Modra vodendjevojčica

ARETA HADžIHALILOVIĆ

Coenagrion puella (modra vodendjevojčica) vrsta je tankostrukog vretenca koja u ovo doba godine te ostatak ljeta može biti viđena uz vodenu vegetaciju kako lovi kukce kojima se hrani ili pak u formaciji srca (kao na slici) karakterističnoj za parenje tankostrukih vretenaca.

Kao ključni predator u slatkovodnim ekosustavima vretenca predstavljaju važne regulatore populacija kukaca na vodama. Osim toga, ako se malo zagledamo u vodu možemo možda uočiti i ličinke vretenaca, a uz okolnu vegetaciju njihove svlakove koji ostanu kao ostatak emergencije (prelaska iz ličinke u odraslu jedinku). Upravo zato očuvanje vodene vegetacije i vodenih površina predstavlja ključni korak u održavanju stabilnosti njihovih populacija, pojašnjenje je Hane Jurković (Sekcija za vretenca)