Lovranska dota

Više od 200 osoba ispričalo životne priče vezane uz Lovran u novoj knjizi Cvjetane Miletić

Aleksandra Kućel Ilić

Cvjetana Miletić / Foto Mateo Levak

Cvjetana Miletić / Foto Mateo Levak

U ovom najnovijem izdanju na čak 500 stranica svoje je životne priče vezane uz Lovran i Lovranšćinu ispričalo 235 osoba



Katedra Čakavskog sabora Lovran predstavila je petu knjigu iz biblioteke Lovranska dota, a radi se o knjizi “Lovran i Lovranci 2: judi su naša bogatija” koja se nadovezuje na knjigu “Lovran i Lovranci: judi, delo i užanci” tiskanu 2012. godine.


Urednica je obje knjige Cvjetana Miletić i u ovom najnovijem izdanju na čak 500 stranica svoje je životne priče vezane uz Lovran i Lovranšćinu ispričalo 235 osoba s kojima je, bilo na standardnom književnom jeziku ili na čakavštini “poćakulalo” dvadesetak autora.





Promocija je održana u lovranskom kinu “Sloboda”, program je vodio Robert Doričić, a na lijepe riječi se nadovezala i prigodna glazba u izvođenju Mještovitog pjevačkog zbora KUD-a Lovor iz Lovrana, te Julije Sekulić i Lovre Brozovića.



– Va mojen srce stisnula su se dva grada – Kastav i Lovran. Rekla bin da oba jenako volin. Va jenen san se rodila, va drugen živejen.


I kako su me prezele lovranske štorije tako su mi Lovranki i Lovranci postali srcu dragi. Zato ću Van neš povedet: Kad san delala prvu knjigu Lovran i Lovranci: judi, delo i užanci, falilo je soldi za finit ju, pa san šla načelniku Emilu Gržinu molit ga da nan pomore kako bi s tiska šla van prva knjiga.



A on me pital: “A koliko će teh knjig bit?” “Baren 20,” odgovorila san. “Majko Božja,” rekal je, ćapal se za glavu i pomogal. Tako su prvi Lovran i Lovranci zaplavali va svet.


Danas je pred vami druga knjiga. Va njoj ćete nać poznati susedi, dragi prijateli, kanturi i sportaši, tancuri i vinari, kopači i kuhari, frizeri i ribari, pjesniki i delavci, zidari i školani, profesori i znanstveniki…



Nutreh je i oneh ki vole maškare, prtit se po bregeh, plavat, teć za balun, pucat i zbijat bulin, zapiševat smešice i povedat štorije. Čudit ćete se ča se umećan čovek more storit da se ne pozabe stare navadi, užanci, folklor i zajik.


Se to najboje čuvaju i na mlajeh prenašaju sadašnji, vremeniti i pametni, puno puti tihi i samozatajni naši bližnji. Pa je ova knjiga sen njin na spomen – rekla je na promociji Cvjetana Miletić.