Miroslav Palinkaš, vlasnik vinarije Pavlomir / Foto Nikola BLAGOJEVIĆ
Ogromna je razlika između navodnjavanog i nenavodnjavanog grožđa. Tamo gdje se navodnjavalo, omjer šećera i kiselina je odličan
povezane vijesti
NOVI VINODOLSKI Nakon izuzetno teške godine obilježene dugotrajnom sušom, u vinogradima Vinske kuće Pavlomir berba grožđa ušla je u svoju drugu polovicu, a prve procjene pokazuju da će konačni prinos u ukupnoj berbi biti oko 20 posto manji u odnosu na prošlu godinu. Saznajemo to od vlasnika vinarije Miroslava Palinkaša, koji dodaje da, suši unatoč, kvaliteta grožđa i budućih vina uopće nije upitna.
– Ovo je jedna od najtežih berbi otkako radim ovaj posao, a radim ga već 55 godina, tako reći od malih nogu. Od srednje škole sam s tatom u ovome i prošao sam sve faze, od isključivo ručnog rada pa sve do današnjeg špricanja dronovima i strojnog branja kombajnom, započinje Palinkaš.
Berba se obavlja i ručno i pomoću stroja / Foto Nikola BLAGOJEVIĆ
Sustav navodnjavanja
Godina je u Vinodolskoj dolini počela odlično, no potom je uslijedio sušni period bez ozbiljne kiše od 3. lipnja pa sve do kraja kolovoza. Spas za vinograde u Pavlomiru bio je sustav navodnjavanja povezan s akumulacijskim jezerom.
– Odmah krajem rata, zajedno s Primorsko-goranskom županijom, Gradom Novim Vinodolskim, Hrvatskim vodama i našom tadašnjom tvrtkom Vupik, napravili smo retenciju u kojoj se skuplja oko 50.000 kubika vode. To se već više puta pokazalo kao spas, a ove godine pogotovo. Na velikom dijelu vinograda imamo uobičajenu berbu, dok se na dijelu koji nismo uspjeli navodnjavati zbog ograničenih količina vode osjeti značajniji pad prinosa. Ogromna je razlika između navodnjavanog i nenavodnjavanog grožđa. Tamo gdje se navodnjavalo, omjer šećera i kiselina je odličan. Biljka uz vodu normalno funkcionira, dok se bez nje zatvara i miruje, zbog čega je navodnjavanje presudno za zadržavanje vrhunske kvalitete, naglašava Palinkaš.
Dodaje kako zbog klimatskih promjena svima u Hrvatskoj preporučuje ulaganje u navodnjavanje. U Pavlomiru upravo zbog klimatskih promjena planiraju kopati i arteške bunare, jer vinarija praktički leži na podzemnom jezeru.
Velika ulaganja
Prošle je godine u opremanje vinarije uloženo oko 400 tisuća eura vlastitih i europskih sredstava – kupljene su nove preše, muljače, sustavi za preradu i hlađenje, amfore te velike i male drvene bačve. Također su posađena još dva hektara žlahtine te 1,5 hektar novih crnih sorti: cabernet sauvignona, merlota i shiraza. Kapacitet podruma u Pavlomiru iznosi 400 tisuća litara, dok je uobičajena godišnja proizvodnja oko 250 tisuća litara (ove godine umanjena za spomenutih 20-ak posto). Uz dosadašnju fokusiranost na lokalno tržište, Pavlomir je ove godine proširio plasman na Zagreb, Split i Dubrovnik, a ostvareni su i prvi izvozni koraci prema distributeru u Beču i onome u Crnoj Gori. |
I ručno, i strojno
Kad je riječ o samoj berbi, Palinkaš napominje kako su već obavili više od polovice posla. Dvije trećine grožđa u Pavlomiru i dalje se bere ručno, dok se jedna trećina obavlja iznajmljenim kombajnom iz Istre. Stariji nasadi i posebne pozicije grand cru žlahtine isključivo se beru ručno. Berači u berbu kreću već od 4 sata ujutro. Razlog je izbjegavanje vrućina, ali i kako bi grožđe u preradu stiglo u optimalnim uvjetima. Vinogradi u Pavlomiru prostiru se na približno 30 hektara. Nakon muškata, u tijeku je berba žlahtine, dok će se na kraju brati cabernet sauvignon koji se prostire na oko pet hektara. Njega će u vinogradu pustiti što je duže moguće kako bi grožđe dodatno dozrelo i dalo moćna i punija crna vina. Od Palinkaša saznajemo i da chardonnaya ove godine uopće neće biti u berbi jer su stari nasadi povađeni, a prošle godine posađeni novi, specijalno namijenjeni za proizvodnju pjenušaca sa sadnicama uvezenim iz Francuske. Prva berba s novih trsova chardonnaya očekuje se tek sljedeće godine. Govoreći o žlahtini, po čijem je povratku u Vinodolsku dolinu Pavlomir i najpoznatiji, naš sugovornik ističe kako je upravo njoj voda najviše pomogla.
Dio vinograda u Pavlomiru ima navodnavanje što je spasilo prinos / Foto Nikola BLAGOJEVIĆ
– Žlahtina je nositeljica našeg brenda, fantastično se prodaje i to je sorta koju preporučujem i drugima da sade. Ona je ugodno, lagano i pitko vino, idealno za ljeto. Žlahtina je u izvrsnoj kondiciji jer smo je najviše navodnjavali. Upravo je u Vinodolskoj dolini žlahtina i potekla te ovdje postiže izvrsnu kvalitetu. Gotovo da nemamo dovoljne količine da zadovoljimo potrebe tržišta, toliko je tražena, kaže vlasnik Pavlomira.
Grožđa je manje, ali je kvalitetno / Foto Nikola BLAGOJEVIĆ
Nove etikete
Što se tiče pjenušavih vina, nastavlja se njihova proizvodnja, no ove godine s malim izmjenama. Umjesto uobičajene četiri, proizvodit će se tri etikete. Graševina za pjenušce »Palinkaš geni« već je stigla iz Šarengrada, a žlahtina je ranije obrana radi optimalnih kiselina u pjenušcu »San Marino«. Od cabernet sauvignona proizvodit će se poznati rosé pjenušac »Ružica Vinodola«. Ipak, poznati pjenušac »1288« ove se godine neće proizvoditi zbog nedostatka chardonnaya. U budućnosti će kupaža za »1288« sadržavati francuske kombinacije chardonnaya i crnog pinota s autohtonom žlahtinom. Jesen u Pavlomiru donosi i zanimljive novitete na policama. Pred Božić planiraju lansirati tri nove etikete, a kako ističe Palinkaš, riječ je o chardonnayu iz berbe prije vađenja starog vinograda, koji je odležao 18 mjeseci u drvenim bačvama. Tu je i žlahtina koja je šest mjeseci odležavala u amforama uvezenim iz Gruzije. Žlahtina iz akacije, odležana u bačvama od bagrema, trebala bi biti treća nova etiketa.
- Entuzijazam nas ne napušta, borimo se, radimo i stvaramo dalje unatoč svim poteškoćama, zaključuje Miroslav Palinkaš.
Bogatstvo Pavlomira / Foto Nikola BLAGOJEVIĆ
