iStock
Godinama su klimatski modeli uključivali scenarij poznat kao SSP5-8.5
povezane vijesti
Nova međunarodna studija donosi rijetku pozitivnu vijest u području klimatskih promjena. Znanstvenici, naime, smatraju da je scenarij nekontroliranog rasta emisija stakleničkih plinova, koji je predviđao katastrofalno zagrijavanje planeta do kraja stoljeća, danas vrlo malo vjerojatan.
Najcrnje prognoze sve manje vjerojatne
Godinama su klimatski modeli uključivali scenarij poznat kao SSP5-8.5, koji je predviđao ekstremno povećanje emisija ugljikova dioksida i globalno zagrijavanje veće od četiri stupnja Celzija do kraja 21. stoljeća. Taj se scenarij često koristio kao upozorenje na posljedice nekontroliranog korištenja fosilnih goriva.
Međutim, nova analiza pokazuje da se svijet više ne kreće prema tom najgorem mogućem ishodu. Razlozi uključuju ubrzano širenje obnovljivih izvora energije, tehnološki napredak, energetsku učinkovitost i sporiji rast potrošnje ugljena nego što se ranije očekivalo.
Prema autorima studije, današnji trendovi ukazuju na to da je ekstremni scenarij sve manje realan te da su vjerojatniji umjereniji putovi razvoja emisija.
Dobra vijest, ali bez razloga za opuštanje
Iako su najcrnje prognoze oslabile, znanstvenici naglašavaju da klimatska kriza nije riješena. Trenutačne politike i dalje vode prema značajnom zagrijavanju planeta, dovoljno velikom da izazove ozbiljne posljedice za okoliš, gospodarstvo i ljudsko zdravlje.
Stručnjaci upozoravaju da bi globalna temperatura do kraja stoljeća mogla porasti za oko 2,5 do 3 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje ako se postojeći trendovi nastave. Takvo zagrijavanje značilo bi češće toplinske valove, intenzivnije suše, ekstremne oborine i podizanje razine mora.
Jedan od autora istraživanja ističe da je važno razlikovati „manje loš ishod“ od „sigurnog ishoda“. Činjenica da je najgori scenarij manje vjerojatan ne znači da je problem riješen.
Ni Hrvatska nije iznimka. Jadran bilježi sve više toplinskih valova u moru, dok poljoprivreda i vodni resursi trpe posljedice sve češćih sušnih razdoblja. Zbog toga stručnjaci smatraju da prilagodba klimatskim promjenama postaje jednako važna kao i smanjenje emisija.
Ključno desetljeće za budućnost planeta
Autori studije zaključuju da je napredak ostvaren, ali da pred svijetom ostaje velik posao. Održavanje rasta obnovljivih izvora energije, smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i provedba klimatskih politika bit će presudni za ograničavanje globalnog zagrijavanja.
Drugim riječima, najgori klimatski scenarij možda više nije na stolu, ali borba protiv klimatskih promjena tek ulazi u svoju najvažniju fazu.