Dugovječnost se često povezuje s jednostavnim pravilima – zdravom prehranom, tjelovježbom ili pozitivnim stavom. No nova analiza znanstvenih radova pokazuje da je stvarnost mnogo složenija. Istraživači su pregledali više od pola stoljeća istraživanja o ljudima koji su doživjeli 100 i više godina kako bi otkrili što ih razlikuje od ostatka populacije.

Zaključak je jasan: stogodišnjaci nisu svi isti. Neki imaju iznimno povoljne genetske predispozicije, dok drugi do duboke starosti dolaze unatoč zdravstvenim problemima i rizičnim navikama.

Genetika igra veliku, ali ne i jedinu ulogu

Analiza pokazuje da genetika postaje sve važnija što osoba doživi višu dob. Dok na očekivani životni vijek velik utjecaj imaju okoliš i ponašanje, kod najstarijih ljudi genetski čimbenici mogu imati ključnu ulogu.

Određene genetske varijante povezane su s boljom zaštitom od bolesti koje najčešće skraćuju život, poput kardiovaskularnih bolesti, nekih oblika raka i neurodegenerativnih poremećaja.

Ipak, znanstvenici upozoravaju da geni nisu sudbina. Mnogi stogodišnjaci ne uklapaju se u idealnu sliku savršenog zdravlja – neki su imali prekomjernu tjelesnu težinu, pušili ili nisu slijedili stroge prehrambene režime.

Zdravo starenje nema samo jedan recept

Pregled istraživanja pokazao je da stogodišnjake često povezuje sposobnost organizma da se bolje nosi sa stresom i oporavlja od oštećenja. Važni čimbenici uključuju učinkovit imunološki sustav, sporije biološko starenje i bolju otpornost na kronične bolesti.

Istraživači naglašavaju da dugovječnost nije samo pitanje toga koliko dugo osoba živi, nego i kakvu kvalitetu života ima u starosti.

„Ne postoji jedinstveni profil stogodišnjaka”, jedan je od glavnih zaključaka analize. Neki ljudi dožive duboku starost zahvaljujući genetici, drugi zahvaljujući okolnostima i životnim navikama, a mnogi zbog kombinacije više faktora.

Što možemo naučiti od najstarijih ljudi?

Za većinu ljudi cilj nije nužno doživjeti 100 godina, nego povećati šanse za zdravo starenje. Znanstvenici i dalje preporučuju dobro poznate mjere: redovitu tjelesnu aktivnost, uravnoteženu prehranu, kvalitetan san, održavanje društvenih veza i izbjegavanje pušenja.

Nova analiza ne otkriva tajnu besmrtnosti, ali pokazuje da je dug život rezultat složene mreže utjecaja. Stogodišnjaci nisu dokaz da postoji jedan put do dugovječnosti – već primjer koliko je ljudsko starenje raznoliko i individualno.