iStock
Prema znanstvenicima, dominantna ruka nije nužno urođeno sposobnija
Zašto većina ljudi lakše piše, baca loptu ili koristi alat jednom rukom nego drugom? Desetljećima se smatralo da odgovor leži u posebnoj organizaciji mozga – odnosno da je dominantna hemisfera prirodno bolje prilagođena preciznim pokretima.
Nova istraživanja nude drugačije objašnjenje. Prema znanstvenicima, dominantna ruka nije nužno urođeno sposobnija, nego postaje vještija zato što je tijekom života češće koristimo. Drugim riječima, razlika između lijeve i desne ruke mogla bi biti posljedica dugotrajnog treninga, a ne unaprijed zadanog biološkog “prioriteta”.
Eksperiment promijenio pogled
Istraživači su proučavali koliko brzo ljudi mogu poboljšati sposobnosti nedominantne ruke kada im se ograniči korištenje dominantne. U eksperimentima su sudionici morali obavljati zadatke pisanja i preciznih pokreta koristeći ruku koju inače gotovo ne upotrebljavaju.
Rezultati su pokazali da se druga ruka može iznenađujuće brzo prilagoditi i napredovati. To sugerira da ljudski mozak nije strogo vezan uz jednu “glavnu” ruku, već ima veliku sposobnost prilagodbe kroz praksu.
Genetika ipak ima svoju ulogu
Iako studija naglašava važnost iskustva, znanstvenici ne tvrde da biologija nema nikakav utjecaj. Prethodna istraživanja pokazala su da se sklonost korištenju određene ruke može pojaviti vrlo rano tijekom razvoja, a na konačnu dominantnost utječu kombinacija genetike, razvoja mozga i okoline.
No, nova otkrića mijenjaju način na koji se promatra pojam “dominantne ruke”. Umjesto da je riječ o trajnoj prednosti koju osoba dobije rođenjem, ona bi mogla biti rezultat procesa učenja – slično kao razvoj drugih motoričkih vještina.
Za većinu ljudi ovo istraživanje donosi i jednostavnu poruku: spretnost nije samo stvar biologije, već i navike. Ruka koju najviše koristimo postaje najbolja upravo zato što joj stalno dajemo priliku da se poboljšava.
