Znanstvenici su ostvarili povijesnu prekretnicu u biotehnologiji, po prvi put su pomoću umjetne inteligencije stvorili potpuno nove, funkcionalne viruse. Iako na prvi pogled zvuči kao scenarij iz znanstveno-fantastičnog filma, riječ je o bakteriofagama, virusima koji napadaju i uništavaju isključivo bakterije, dok su za ljude, životinje i biljke potpuno bezopasni.

U istraživanju objavljenom u prestižnom časopisu Science, tim predvođen dr. Brianom Hiejem sa Sveučilišta Stanford iskoristio je takozvane genomske jezične modele. Riječ je o genetskom ekvivalentu naprednih AI modela koji pokreću današnje chatbote, ali umjesto riječi, ovi sustavi uče i generiraju složene genetske kodove.

Modeli nazvani Evo1 i Evo2 trenirani su na podatkovnom skupu od čak dva milijuna prirodnih bakteriofaga. Kako bi se rizik sveo na minimum, znanstvenici su iz obuke namjerno izostavili genetske kodove virusa koji mogu zaraziti ljude ili životinje.

Nakon što je umjetna inteligencija generirala tisuće potencijalnih genoma, istraživači su odabrali njih 300 te ih sintetički proizveli u laboratoriju. Uneseni u bakterije, ti su kodovi potaknuli stanice da proizvedu prave, žive viruse. Iako je uspješnost bila relativno niska – preživjelo je svega 16 stvorenih bakteriofaga,  rezultat je bio fascinantan. Koktel novostvorenih AI virusa u laboratorijskim je posudicama ekspresno uništio sojeve bakterije E. coli koji su ranije razvili otpornost na prirodne fage.

Ovo otkriće moglo bi revolucionarizirati fagoterapiju, metodu koja se sve više koristi za liječenje teških infekcija uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotike. Mogućnost brze prilagodbe genoma specifičnim mutacijama bakterija daje medicini potpuno novo i moćno oružje.

Ipak, ovaj znanstveni trijumf prate i ozbiljna upozorenja. Stručnjaci za biološku sigurnost iz Centra Johns Hopkins iz Baltimorea ističu da, dok tehnologija za stvaranje virusnih genoma pomoću generativne AI već postoji, adekvatni zakonski i sigurnosni okviri za njezinu kontrolu još uvijek ne postoje.

Iako je stvaranje faga tek prvi i najjednostavniji korak – budući da oni imaju iznimno male genome – postoji opravdan strah od zlouporabe ako bi se slični modeli trenirali na patogenima opasnima po ljude. Zbog toga stručnjaci apeliraju da se rigorozne kontrole ne uvode samo na razini AI softvera, već prvenstveno na razini tvrtki koje fizički sintetišu i proizvode naručene lance DNA.

Otkriće sa Stanforda dokazuje da umjetna inteligencija može dizajnirati samostalan život na molekularnoj razini, otvarajući vrata novim lijekovima, no istovremeno stvara utrku s vremenom u uspostavljanju globalnih pravila biološke sigurnosti.