WASHINGTON Veliko otkriće koje će utjecati na potragu za dokazima o postojanju izvanzemaljskog života – tema misteriozne pressice koju je već nekoliko dana najavljivala NASA, ipak se nije pokazalo mega-senzacionalno. NASA-ini znanstvenici nisu otkrili »male zelene«, no jesu otkrili prvi živi organizam koji se može razviti i preživjeti u uvjetima posve drugačijim od onih što su potrebni ostalom poznatom životu na Zemlji. I dok su neki spekulirali da je dramatična najava pressice samo prozirni američki način da se skine pažnja svjetskih medija sa slučaja WikiLeaks, a drugi očekivali dokaze o NLO-ima, istina je, čini se negdje između. Znanstveni se svijet, naime, slaže da se radi o vrlo značajnom otkriću.Nevjerojatna bakterija GFAJ-1, koju je u kalifornijskom jezeru Mono pronašla NASA-ina astrobiologinja Felisa Wolfe-Simon, ima sposobnost korištenja otrovnog arsena umjesto fosora, čime predstavlja potpuno alternativnu »shemu« životu kakvog poznajemo na Zemlji. Ovaj nalaz, koji je odmah objavio ugledni časopis Science, daje težinu dugo razmatranoj hipotezi da je život na drugim planetima, za kojim čovječanstvo već desetljećima bezuspješno traga, možda zaista zasnovan na posve drugačijim kemijskim zakonitostima od onih koje očekujemo. Naime, kako je grupa znanstvenika istaknula, preduvjetom za razvoj života na Zemlji oduvijek je smatrana kombinacija ugljika, vodika, dušika, kisika, sumpora i fosfora – nikad do sad nije pronađena forma života koja je remetila ovo zlatno pravilo biokemije.U makromolekulama senzacionalne bakterije, međutim, tamo gdje je trebao biti fosfor, pronađen je arsen, što znači da je ona jedan osnovni element života zamijenila drugim, otrovnim za sva druga bića na Zemlji.– Trenutno nismo sigurni da li je njeno postojanje samo bizarni incident ograničen samo na Zemlju ili je ona prirodni dio svemira gdje se život pojavljuje gdje god to uvjeti dopuste. U tom slučaju možda svuda oko nas postoji »nevidljiva« biosfera koju mi nismo primjetili jer nam ne izgleda sasvim poznato. Tko zna što je još »tamo vani«, objasnio je Paul Davis, koautor studije. Da bi dodatno istražili nalaz, Wolfe-Simon, Davis i njihov kolega Ariel Anbar uzgojili su bakteriju u laboratoriju bez prisustva fosfora, no uz povećavanu razinu arsena, otkrivši da su se mikrobi bez problema počeli »hraniti« arsenom, čak ga ugradivši u svoju osnovnu biokemijsku »bazu«, kao što su DNA ili proteini.Iako su mnogi stručnjaci komentirali da bi se tu ipak prije moglo raditi o nevjerojatnoj evolucijskoj adaptaciji, no o »drugom postanku«, većina ih se slaže da će astrobiologija, znanost koja se bavi potragom za životom u Svemiru, sada morati “proširiti vidike”.