Kad mliječni zubi u djeteta ispadnu, narastu oni „pravi“, trajni zubi. No, kad se oni iz ovog ili onog razloga izvade ili ispadnu, prirodne regeneracije više nema. Nastupa dentalna protetika ili ostaje estetski nezgodna praznina.

Sad japanski znanstvenici nude nadu odraslima koji su izgubili svoje zube iz nekog razloga. Naime, novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Kyoto i Sveučilišta Fukui, sugerira da protutijelo za jedan gen – gen povezan s senzibilizacijom maternice odnosno gen USAG-1 – može potaknuti rast zuba kod miševa koji pate od ageneze zuba, urođenog stanja. Rad je objavljen u časopisu Science Advances.

Odrasli ljudi imaju 32 zuba dok oko 1% populacije ima više ili manje zbog urođenih stanja. Znanstvenici su se fokusirali na ove koji imaju više od 32 zuba, istraživali genetske uzroke i iskoristili to kao trag za otkrivanje moguće prirodne regeneraciju zuba u odraslih.

Kako kaže Katsu Takahashi, jedan od vodećih autora studije i viši predavač na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Kyoto, temeljne molekule odgovorne za razvoj zuba već su identificirane.

“Morfogeneza pojedinih zuba ovisi o interakciji nekoliko molekula, uključujući BMP ili koštani morfogenetski protein i Wnt signalizaciju” – prenosi Takahashijeve riječi Medical Xpress.

BMP i Wnt su uključeni u mnogo više procesa od razvoja zuba. Oni moduliraju rast više organa i tkiva još u fazi zametka čovjeka veličine lješnjaka. Slijedom toga, obično se izbjegavaju lijekovi koji izravno utječu na njihovu aktivnost, jer bi nuspojave mogle utjecati na cijelo tijelo.

Pretpostavljajući da bi ciljanje čimbenika koji antagoniziraju BMP i Wnt posebno u razvoju zuba moglo biti sigurnije, tim znanstvenika se usredotočio na gen USAG-1.

“Znali smo da suzbijanje USAG-1 pogoduje rastu zuba. Ono što nismo znali bilo je hoće li to biti dovoljno” – dodaje Takahashi.

USAG-1 funkcionira u interakciji s BMP i Wnt. Kao rezultat, nekoliko antitijela dovelo je do slabe stope nataliteta i preživljavanja miševa, što potvrđuje važnost BMP i Wnt za rast cijelog tijela. Međutim, jedno obećavajuće antitijelo poremetilo je interakciju USAG-1 samo s BMP-om.

Eksperimenti s ovim antitijelima otkrili su da je BMP signalizacija ključna za određivanje broja zuba kod miševa. Štoviše, jedna je primjena bila dovoljna za stvaranje cijelog zuba. Naknadni pokusi pokazali su iste koristi i kod pokusa s feretkama, vrste udomaćenog tvora.

“Tvorovi su difiodontne životinje sa sličnim zubnim obrascima kao i ljudi. Imaju mliječne i trajne zube. Naš je sljedeći plan testirati protutijela na drugim životinjama, poput svinja i pasa” – objašnjava Takahashi.

Ako i ta istraživanja pokažu rezultat bez negativnih nus pojava, na redu su ljudi. A ako do toga dođe, znači da su japanski znanstvenici na pragu velikog znanstvenog postignuća.