Znanstvenici i meteorolozi upozorili su nas i o tome pričali mjesecima. Sada se El Niño službeno vratio, nakon četiri godine.

Potvrda je stigla iz američke agencije National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA), koja je u proteklih nekoliko sati objavila ažurirani bilten.

Zastrašujući klimatski fenomen, koji uzrokuje značajne toplinske valove na ogromnim područjima planeta, pojačat će se tijekom sljedećih nekoliko mjeseci.

Kako su pojasnili znanstvenici, postoji 56% vjerojatnosti da će do zime doći do velikog jačanja El Niña i 84% da će događaj biti umjereniji.

Povratak klimatskog fenomena nagoviješten je u svibnju takozvanim Kelvinovim valovima, koje je u ekvatorijalnom Pacifiku otkrio satelit Sentinel-6 Michael Freilich.

Teške posljedice El Niña

Općenito, El Niño se događa s vrlo nepravilnom periodičnošću, u prosjeku svakih 4-5 godina, i traje oko 12-18 mjeseci.

Na temelju znanstvenih predviđanja, stručnjaci nagađaju da bi 2024. mogla biti rekordna godina, jedna od najtoplijih u povijesti.

Prema istraživačima sa Sveučilišta Columbia, bit će to najpaklenija godina ikada. To bi moglo dovesti do toga da premašimo kobnu granicu od 1,5°C globalnog zatopljenja, postavljenu Pariškim sporazumom.

Kao što je lako razumjeti, povećat će se i rizici od požara i ekstremnih vremenskih pojava, ali i pogoršati problem suše koja je mnoge europske zemlje bacila na koljena.

Ciklus El Niño-La Niña

El Niño (španjolski za “dječaka”) dijametralno je suprotan fenomen od La Niñe (“djevojčice”).

Oba opisuju klimatsku varijabilnost u području Tihog oceana: prvi dovodi do porasta temperature oceanske vode, dok se tijekom drugog ocean hladi.

Ciklus El Niño-La Niña glavni je uzrok vremenskih razlika iz godine u godinu u mnogim područjima svijeta.

U godinama La Niñe, pasati istočno-zapadnog Pacifika su najjači, guraju tople površinske vode prema zapadu i povlače dublje, hladnije vode prema istoku.

El Niño se, s druge strane, javlja kada pasati oslabe, dopuštajući toplim vodama da se šire prema zapadu, gušeći one hladnije i tako dovodeći do povećanja globalne temperature.

Zbog toga se toplinski valovi i suše bilježe u zemljama koje graniče sa zapadnim Pacifikom, poput Australije ili Indonezije, dok se, primjerice, indijski monsuni i kiše u južnoj Africi iznimno smanjuju, sve dok ne nestanu čak i mjesecima.