Iznenađujući nalaz

Američki znanstvenici otkrili zanimljivu vezu između cijepljenja protiv gripe i Alzheimerove bolesti

T.I.

Foto: iStock

Foto: iStock

U četiri godine nakon promatranog razdoblja 5,1 posto onih koji su cijepljeni protiv gripe razvilo je simptome Alzhaimerove bolesti, a u grupi onih koji nisu cijepljeni bitno više, njih 8,1 posto



Do iznenađujućih nalaza došli su znanstvenici s Zdravstveno znanstvenog centra Sveučilišta Texas u Houstonu u studiji koja proučava korelaciju cijepljenja protiv gripe i razvijanja jedne od čestih i teških bolesti povezane sa starenjem.
Naime, prateći u četverogodišnjem razdoblju starije osobe od 65 godina koje su primile barem jednom cjepivo protiv gripe, zaključili su da oni imaju 40 posto manju šansu da u tom razdoblju razviju Alzheimerovu bolest od onih koji se u te četiri godine nisu cijepili nijednom.


Nadalje zaključili su da je zaštita od razvoja Alzheimerove bolesti veća kod onih koji su redovito uzimali cjepivo svake sezone.


Uzorak je bio više nego reprezentativan, obuhvatio je preko milijun i osamsto tisuća ljudi, od koji je polovica bila cijepljena protiv gripe barem jednom, a polovica nije.




U četiri godine nakon promatranog razdoblja 5,1 posto onih koji su cijepljeni protiv gripe razvilo je simptome Alzhaimerove bolesti, a u grupi onih koji nisu cijepljeni bitno više, njih 8,1 posto.


Pa ipak, kako napominju istraživači angažirani na studiji, ovi rezultati za njih ne znače da je to specifična posljedica cjepiva. Kažu kako je ljudski imunološki sustav vrlo kompleksan i da ga neke patološke promjene kao što su bolesti dišnog sustava poput upale pluća ili razne infekcije, mogu aktivirati tako da pospješi nastanak Alzheimerove bolesti. S druge pak strane, smatraju da isto tako postoje stvari koje imunološki sustav mogu potaknuti da obrani mozak od razvoja ovakvih degenerativnih i drugih bolesti.


Alzheimerova bolest sa starenjem stanovništva i dužim životnim vijekom postaje sve veći problem kako za obitelji oboljelih, tako i za zdravstveni sustav. Procjenjuje se da između 1 i 3 posto svjetske populacije boluje od ove podmukle bolesti mozga čija je najočitiji simptom demencija.


Ovo nije prvi put da su znanstvenici došli do ovakvih nalaza. Prijašnja istraživanja ukazivala su da i druga cjepiva poput onih za tetanus, poliovirus i herpes, štite od razvoja Alzheimera, a stručnjaci smatraju da bi bilo vrijedno istražiti u budućnosti i mogući slični utjecaj cjepiva protiv COVID-19 virusa.