U Hrvatskoj će se idućih nekoliko godina izgraditi nacionalna širokopojasna NGN agregacijska infrastruktura, za što su nedavno izabrani i izvođači radova, s ciljem da se u manja naselja i ruralne krajeve gdje telekomi ne vide isplativost ulaganja dovede brzi pristup internetu, kažu iz tvrtke Odašiljači i veze (OiV).

Ta će se infrastruktura graditi u sklopu projekta “Izgradnja nacionalne agregacijske širokopojasne (backhaul broadband) infrastrukture sljedeće generacije (Next Generation Network – NGN), čiji je nositelj Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. OiV je zadužen za tehničku provedbu o čemu je krajem 2020. s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU i agencijom SAFU sklopio ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz EU fondova za tu namjenu.

Odabrani izvođači s ekonomski najpovoljnijim ponudama

Ukupna vrijednost projekta je 224,3 milijuna eura, od čega je 101,4 milijuna eura sufinancirano iz EU fondova, kažu na upit Hine iz OiV-a, dodajući da su za izvođače radova u postupku javne nabave za projektiranje i izgradnju agregacijske infrastrukture odabrane tvrtke Strabag AG, Strabag d.d. glavna podružnica za građevinarstvo te zajednica ponuditelja-tvrtki Ericsson Nikola Tesla, Ericsson Nikola Tesla Servisi i Supra Net.

Ističu i da su njihove ponude ocjenjene ekonomski najpovoljnijim po grupama predmeta nabave, što uključuje projektiranje, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, ishođenja građevinskih dozvola te izvođenje građevinsko-instalaterskih radova.

Cilj izgradnje te infrastrukture je povezivanje ciljanih javnih korisnika/tijela javne vlasti i drugih pristupnom brzinom internetu iznad 100 Mbit/s na područjima gdje ne postoji komercijalni interes izgradnje, čime bi bilo obuhvaćeno 438 prioritetnih (ciljanih) naselja u ruralnim i subruralnim područjima Hrvatske koja imaju više od tisuću stanovnika ili imaju manje od tisuću, ali bar jednog javnog korisnika/tijelo javne vlasti.

Jedan od najkompleksnijih infrastrukturnih projekata u zemlji

Ukupna dužine trase NGN agregacijske širokopojasne infrastrukture koja se namjerava realizirati je oko 5.300 kilometara, što je, prema OiV-u, “otprilike četiri puta duže od sveukupne dužine mreža autocesta i poluautocesta (iznosi oko 1.340 kilometara) u RH, ili 2208 puta duže od Pelješkog mosta te zbog toga je taj infrastrukturni zahvat i jedan od kompleksnijih projekata od državnog značaja”.

S obzirom na kompleksnost, vremenski plan provedbe je definiran u fazama i unutar 98 mjeseci odnosno oko osam godina i predviđa obuhvati cijeli teritorij RH pri čemu će se svjetlovodne niti polagati većinom u već postojeće kabelske kanale, uz autoceste i ceste, pruge i slične trase.

Iz OiV-a napominju da bi do kraja veljače 2024. trebale završiti pripremne aktivnosti, te da se, ne bude li žalbi na odabir izvođača, sklapanje ugovora o projektiranju i izgradnji te infrastrukture predviđa do 8. prosinca 2023., a onda rok završetka programa u listopadu 2027. tj. u roku od oko 46 mjeseci.

“Unatoč pandemiji i drugim izazovima i porastima troškova, OiV je do sada sve aktivnosti iz tog projekta izvršio u skladu s rokovima te i sva daljnja postupanja namjerava izvršiti u skladu s generalnim planom aktivnosti. Dinamika izvođenja radova i sama faznost izvođenja radova uvelike će ovisiti o postupku izrade projektne dokumentacije i ishođenju dozvola za građenje, a za što su odgovorni budući izvođači radova”, iznose iz OiV-a.

Na pitanje što će Hrvatska, građani, gospodarstvo i društvo dobiti takvom infrastrukturom i imaju li to i druge zemlje članice EU, odgovaraju da će građani i gospodarstvo imati koristi poput potencijalnog smanjenja korisničkih cijena, za koje kažu da su po bivšem indeksu DESI za 2022. bile druge najskuplje u EU, a očekuju i da će to “otvoriti tržišta i povećati tržišno natjecanje”.

Smanjenje digitalnog jaza ruralnog i urbanog

“Smanjit će se digitalni jaz ruralnih i urbanih sredina, porast će potencijal za poslovanje, spajat će se kroz to javna uprava, otvoriti mogućnosti za digitalizaciju kompletnog morskog pojasa s naglaskom na otoke i drugo, a ta izgrađena infrastruktura bit će i jedan od preduvjeta za ostvarenje digitalnih strateških ciljeva RH i EU u narednom razdoblju na što obvezuju i strateški i operativni dokumenti”, naglašavaju iz te tvrtke.

Navode i da su i druge članice EU-a, poput Poljske, Slovačke, Italije i dr. također investirale u agregacijsku javnu mrežu tijekom prijašnjih financijskih perspektiva EU, te je tamo, kao što će i u Hrvatskoj, to ponuditi na veleprodajnoj razini svim operatorima na tržištu pod jednakim, transparentnim i nediskriminirajućim uvjetima.

“U principu se radi o izgradnji nacionalne optičke infrastrukture na području cijele Hrvatske u koju će biti položeni svjetlovodni kabeli, a kojom će upravljati OIV. Osnova i za izgradnju buduće 5G pokrivenosti upravo je optička infrastruktura (kao kralježnica) nasuprot vjerovanju da se kod 5G mreža u svim segmentima mreže radi isključivo o bežičnom prijenosu”, zaključno poručuju iz OiV-a.