Pokret Break Free From Plastic koji okuplja preko 11 tisuća organizacija i privatnih osoba čiji je cilj smanjivanje zagađivanja plastikom, prošle je godine proglasio Coca Colu najvećim zagađivačem plastikom u svijetu.

Kompanija iz američke Atlante zna da takvi podaci u današnjem informatiziranom i ekološki sve osvještenijem svijetu mogu samo štetiti u poslu, dovesti do pada popularnosti, a onda i do pada prodaje, a profit je svakoj velikoj kompaniji raison d’etre. I svaka će velika kompanija prilagoditi svoje poslovanje kako bi zadržala visoke profite. Pa i preći na papirnate boce ako to situacija zahtijeva kao u slučaju Coca Cole.

U lijepoj PR priči Coca Cola je sam sebi postavila zadatak da će do 2030. godine proizvoditi nula otpada, pa se onda plastična ambalaža koju obilato koriste iako je nisu trebali ni uvoditi pored (povratnog) stakla i limenki, više ne uklapa u planove tvrtke koja je postala svjesna svojeg negativnog utjecaja na okoliš i neslavnog statusa broja 1 u svijetu što se tiče zagađivača plastikom.

U Danskoj postoji tvrtka pod nazivom Paper Bottle Company, ili skraćeno Paboco, koja proizvodi papirnate boce kao ekološki supstitut za plastiku. Doduše, ne u potpunosti jer i njihove boce zasad u stijenkama imaju tanki sloj plastike.

Tehnološki je izazov kod takve boce osigurati, pod broj jedan, da se boca može reciklirati, da gazirano piće u njemu ne hlapi, i da – dakako – boca ne pušta nikakva vlakna u piće.

Kako javlja BBC, nakon čak sedam godina laboratorijskih testova, danska je tvrtka spremna da Coca Coli isporuči papirnate boce za probnu prodaju njihovog dijetalnog voćnog pića Adez, argentinskog brenda kojeg je Coca Cola kupila 2017. godine. Za početak, u papirnatim bocama piće će biti dostupno samo u Mađarskoj i to vrlo limitirana količina od 2000 boca.

Na stranicama Pabocoa mogu se vidjeti i slike bijelih papirnatih boca s logom Carlsberga jer i ta danska tvrtka traži načina kako da na efikasan način svoje pivo počne nuditi potrošačima u papirnatoj ambalaži.

Ako testovi i prođu dobro, Paboco i dalje pred sobom ima zadatak kako se u potpunosti riješiti plastike. Naime, tekućina ne smije doći u direktan dodir s papirom ma kako on bio prešan ili moduliran da izdrži pritisak i izazove transporta, pa njihove boce iznutra imaju tanki sloj plastičnog materijala. Prema informacijama BBC-a, u danskoj tvrtki to misle premostiti slojem na biljnoj bazi, nešto što će biti nepropusno i sigurno za kvalitetu sadržaja u boci.

Nakon što se savladaju sve tehnološke prepreke, ostaje još jedna. Cijena proizvodnje plastične boce je vrlo mala i zato se naširoko i koristi umjesto staklenih boca i limenki. No, stručnjaci kažu da je polovinom prošlog stoljeća tako bilo i s tetrapakom, kombinacijom papira i plastičnog sloja u kojima nalazimo mlijeko i sokove, pa su danas u širokoj uporabi.

Drugi je problem što plastične boce nisu problem sam po sebi. Problem je njihovo odbacivanje u prirodu umjesto recikliranja. No, da to nije nerješiv problem primjer je i Hrvatska. U jednom od najpametnijih i najkorisnijih zakonskih rješenja otkad je Hrvatske kao samostalne države već 15 godina stoji da se za svaku vraćenu plastičnu (i staklenu) bocu dobije 50 lipa. Otkad ta zakonska odredba postoji, boca u kontejnerima, po grabama, u rijekama, moru i jezerima više nema…Tako da ako je Coca Cola zbog svoje plastične ambalaže najveći zagađivač plastikom, ta statistika zasigurno ne vrijedi u Hrvatskoj zbog navedenih zakonskih odredbi.