Poput električne energije u prošlosti, umjetna inteligencija (UI) mijenja naš svijet. Ona je uvijek oko nas, bilo da prevodimo tekst na internetu ili se koristimo mobilnom aplikacijom kako bismo pronašli najbolji put do željene lokacije.

Pametni termostat u kući može smanjiti račune za potrošnju energije do 25 posto tako što će analizirati navike osoba koje žive u toj kući i prilagoditi temperaturu.

U zdravstvu algoritmi mogu pomoći dermatolozima da postave bolju dijagnozu, primjerice otkrivanjem raka kože u 95 posto slučajeva zahvaljujući učenju iz velikih setova medicinskih snimaka. Iskorištavanjem velikih količina podataka kako bi se ponudila učinkovita rješenja, umjetna inteligencija poboljšava proizvode, procese i poslovne modele u svim sektorima gospodarstva.

Umjetna inteligencija mijenja i javne usluge, a tvrtkama može pomoći da utvrde kojim će strojevima biti potrebno održavanje prije nego što se pokvare.

Pripremne radnje

Promjene koje je donijela umjetna inteligencija izazivaju i zabrinutost. Radnici se boje da će izgubiti posao zbog automatizacije, potrošači se pitaju tko je odgovoran ako sustav koji se temelji na UI-ju donese pogrešnu odluku, male tvrtke ne znaju kako primijeniti UI u poslovanju, dok tvrtke koja se bave umjetnom inteligencijom ne mogu u Europi pronaći potrebne resurse i ljude. Međunarodno je natjecanje žešće nego ikad, uz golema ulaganja u SAD-u i Kini.

Europska komisija donijela je 2018. koordinirani plan o umjetnoj inteligenciji na razini EU-a, čiji je opći cilj preuzeti vodeću ulogu u razvoju i uvođenju najsuvremenije umjetne inteligencije, kao i zajamčiti etičke i sigurne proizvode umjetne inteligencije.

Plan je ažurirala 2021., dok se Uvodni dokument o reviziji iz veljače 2023. »Artificial intelligence in the EU« (»Umjetna inteligencija u EU-u«) temelji na pripremnim radnjama prije početka revizije.

Naime, Europski revizorski sud započinje s procjenom mjera EU-a za potporu razvoju umjetne inteligencije. Revizori će ispitati omogućuje li se planovima i financijskim mjerama Europske komisije pozicioniranje Europe kao jednoga od globalnih predvodnika u području umjetne inteligencije.

Umjetna inteligencija ključna je za digitalnu transformaciju, industrijsku politiku i stratešku autonomiju EU-a. Revolucija je u tijeku, ali Europa i dalje zaostaje u pogledu ključnih aspekata kao što je financiranje.

Procjenjuje se da se u umjetnu inteligenciju u EU-u ulaže upola manje nego u SAD-u. Tijekom 2021. manje od svakog desetog poduzeća u EU-u (8 posto) upotrebljavalo je umjetnu inteligenciju, pri čemu su postojale znatne razlike među zemljama EU-a.

Dok je umjetnu inteligenciju upotrebljavalo gotovo svako četvrto poduzeće u Danskoj (24 posto) te više od 15 posto poduzeća u Portugalu (17 posto) i Finskoj (16 posto), taj je postotak bio niži od 5 posto u Češkoj, Grčkoj, Latviji i Litvi (4 posto u svakoj zemlji), u Bugarskoj, Estoniji, na Cipru te u Mađarskoj i Poljskoj (3 posto u svakoj zemlji) te u Rumunjskoj (1 posto).

– Umjetna inteligencija nedvojbeno će donijeti brojne važne koristi za širok raspon sektora, kaže Mihails Kozlovs, član Suda koji će predvoditi ovu reviziju te naglašava da su ulozi za konkurentnost EU-a previsoki za bilo kakve pogreške.

Digitalna transformacija

– U okviru revizije koju će Sud provesti utvrdit će se ulažu li se dostatni napori ne bi li se spriječilo zaostajanje Europe u toj velikoj tehnološkoj revoluciji, zaključuje Kozlovs.

Kako bi se mogao natjecati u toj utrci, EU je predvidio da će u razdoblju od 2014. do 2027. u tu svrhu iz svojeg proračuna izdvojiti gotovo 10 milijardi eura.

Osim toga, najmanje 20 posto od 724 milijarde eura, iznosa koji je zbog pandemije stavljen na raspolaganje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, usmjerit će se na financiranje digitalne transformacije EU-a.

Naposljetku, u okviru fonda InvestEU mobilizirat će se javna i privatna ulaganja s pomoću jamstva EU-a u iznosu od 6,6 milijardi eura za istraživanje, inovacije i digitalizaciju.

Općenito gledajući, cilj je postupno povećati ulaganja u umjetnu inteligenciju tijekom ovog desetljeća na 20 milijardi eura godišnje.

U okviru ove revizije provjerit će se jesu li u EU-u uspostavljeni ključni uvjeti za poticanje razvoja umjetne inteligencije. Konkretno, revizori će ispitati jamči li Europska komisija da se novčanim sredstvima EU-a djelotvorno podupire stvaranje odgovarajućeg i konkurentnog europskog ekosustava umjetne inteligencije uzimajući pritom u obzir stratešku važnost umjetne inteligencije i potencijalne rizike za sigurnost i zaštitu.

Zbog tehnoloških promjena promijenit će se vještine koje se traže od radnika, što znači da će se mnogi trebati usavršavati. Gotovo se sve države članice EU-a suočavaju s manjim brojem stručnjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije.

Nadareni stručnjaci često primaju zanimljive ponude iz inozemstva, pa je tako još od 2017. godine 240.000 državljana EU-a u Silicijskoj dolini.

Postoje i brojni pravni problemi kada je umjetna inteligencija u pitanju. Kada se umjetna inteligencija primjenjuje u svrhu sigurnosti i provedbe zakona, pojavljuju se posebne pravne i etičke poteškoće jer su javne uprave obvezne djelovati u skladu sa zakonom, odnosno moraju opravdati svoje odluke i djelovanje im podliježe preispitivanju pred upravnim sudovima.

Goleme količine podataka

Za razvoj umjetne inteligencije potrebne su goleme količine podataka. Strojno učenje, vrsta umjetne inteligencije, radi tako da prepoznaje obrasce u postojećim podacima i zatim to znanje primjenjuje na nove podatke. Što je veći skup podataka, UI se može bolje naučiti i otkriti čak i suptilne odnose među podacima.

Kada ih se obuči, algoritmi mogu pravilno razvrstati predmete koje nikad prije nisu vidjeli, sve češće čak i točnije od ljudi. Stoga je pristup podacima ključan element za konkurentno okruženje umjetne inteligencije koje bi EU trebao poticati uz potpuno poštovanje pravila o zaštiti osobnih podataka.

Zabrinutost zbog uključivanja UI-a u sustave naoružanja

Primjena umjetne inteligencije u sustavima naoružanja može iz temelja promijeniti oružane sukobe i zato izaziva veliku zabrinutost. EU mora precizno regulirati pitanje umjetne inteligencije i međunarodnog javnog prava, uključujući međunarodno privatno i humanitarno pravo.

Poseban je problem uključivanje umjetne inteligencije u sustave naoružanja, uključujući sustave autonomnog oružja, a države su odgovorne za njihov razvoj i upotrebu u oružanom sukobu.

Stajalište EU-a je da se mora zadržati ljudska kontrola nad odlukama o uporabi smrtonosne sile i mora se ugraditi u cijeli životni vijek svakog sustava naoružanja.

I to zbog toga kako naoružanje vođeno umjetnom inteligencijom ne bi u budućnosti bez ljudske kontrole izazvalo treći svjetski rat, koji je izgleda već počeo u svojoj primarnoj fazi, vođen ljudskom neinteligencijom.