MALE SCENE

Međunarodni festival malih scena ide dalje: Predstavljeno novo izdanje riječkog kazališnog festivala

Davor Mandić

SNIMIO : SERGEJ DRECHSLER

SNIMIO : SERGEJ DRECHSLER

Novi/stari selektor je Jasen Boko, koji je govorio o programu, nova umjetnička ravnateljica je nakon smrti osnivača Nenada Šegvića Edita Karađole, a u fokusu pressice bilo je i jedno od ključnih pitanja sljedećeg izdanja festivala - financije



RIJEKA – Međunarodni festival malih scena Rijeka nastavlja svoju misiju, unatoč gubitku utemeljitelja i umjetničkog ravnatelja Nenada Šegvića, koji nas je napustio u srpnju. Sudbina festivala koji je ove godine trebao biti održan 27. put prvo je bila neizvjesna zbog pandemije koronavirusa, koja ga je dvaput odgađala, a onda je preminuo čovjek bez kojega je festival teško zamisliti.


Možda i zato što ideja nasljednika ni samome Šegviću nije bila pretjerano u fokusu. No pritisak javnosti, kako je to rekla koordinatorica Festivala Višnja Višnjić Karković na konferenciji za novinare, bio je takav da se od Festivala nije moglo odustati.


Tako je u Bonaviji, hotelu koji će i nadalje biti festivalska rezidencija, predstavljen novi MFMS, koji bi se trebao održati u svome standardnom proljetnom terminu, od 3. do 10. svibnja 2022. godine.




Podrška Grada Rijeke čini se neupitna, jer su na pressici govorili i riječki gradonačelnik Marko Filipović i kulturni pročelnik Ivan Šarar, a novinari su mogli doznati i kako na Festival i svoj angažman gleda njegov novi/stari selektor Jasen Boko.


Nova umjetnička ravnateljica Edita Karađole nije bila na pressici zbog bolesti, ali poslala je izjavu koju je pročitala Višnjić Karković.


– Korona je učinila da smo preskočili dva saziva Festivala, mnoge su se promjene dogodile u percepciji riječkih suradnika, a nakon Nenadove smrti lutali smo u odlukama i rješenjima.


Tako smo propustili neke datume koji su nam mogli donijeti novac neophodan za odvijanje Festivala – rekla je između ostaloga Karađole, misleći ponajprije na program javnih potreba u kulturi Ministarstva kulture i medija.


Povratak komornim scenama


Kako misle bez te nužne financijske injekcije održati Festival, probao je objasniti novi selektor, a ujedno i producent Festivala Jasen Boko, koji je funkciju selektora obavljao od 1999. do 2001. i od 2009. do 2011. godine.


– Svakih deset godina se vraćam, čini se. Ovaj put razlog je tragičan. Čak se spominjalo i da se Festival ne nastavi, u spomen na Nenada Šegvića, ali ja mislim da je bolje taj spomen obilježavati nastavkom.


Zato će i nagrada za najbolju predstavu u cjelini nositi njegovo ime. Festival ne treba bitne koncepcijske promjene; on je izniman unutar hrvatskog prostora po svojoj međunarodnoj konkurenciji, koja stavlja naše predstave u kontekst inozemnih.


Program

Jasen Boko odgovarao je na novinarska pitanja o programu, dakako u skladu s onim što mu je u ovoj fazi bilo moguće utvrditi, dok još ni financije nisu osigurane.


Rekao je da računaju na okvirnu brojku od sedam predstava, u formatu kao i prošlih godina, te da se razgovara sa Srbijom, BiH, Slovenijom, Austrijom, Poljskom i drugima, ali da još ne može po tom pitanju ništa konkretno reći. Nas je zanimalo pregovara li se i s nekima iz izdanja Festivala koje nije održano, s obzirom na dobar program.


Boko je odgovorio da bi u programu mogle biti i neke do tih predstava.

Festival nikad nije imao manje novaca, ali pokušavamo sve što možemo i mogu reći da mi to neće biti isprika za lošiji program.


Već radim selekciju, a zasad mogu reći da ćemo se vratiti komornim scenama, kazalištu kakvo i ja najviše volim – rekao je Boko, istaknuvši po pitanju financiranja da je u posljednjih deset godina bio direktor u kazalištu i producent, pa je puno naučio o tom segmentu funkcioniranja scene, što će mu pomoći i u novom, producentskom angažmanu na Malim scenama.


– Bit će malo shizofreno kad se u meni posvade selektor i producent, ali nastojat ću da festival bude jednako dobar kao i dosad. Ono što me veseli, atmosfera je u Rijeci oko samog Festivala, ta podrška koju uživa.


Mislim da u Rijeci postoji iskrena radost kazališta – rekao je Boko, dodavši da se po pitanju Ministarstva kulture još uvijek nadaju nekom načinu da dobiju njihovu financijsku potporu, kroz sustav javnih potreba u kulturi ili kako drukčije.


U poluozbiljnoj šali pripomenuo je i da se nada da će Grad Rijeka pronaći još neke novce koji mu ne trebaju, a valja istaknuti i da je generalni sponzor – o čemu je aktivno uvijek brinuo Šegvić – još uvijek neizvjestan, no Višnjić Karković rekla je da očekuju potvrdu.


Važnost za Rijeku


Gradonačelnik Filipović potvrdio je važnost Festivala za Rijeku.


– Kad jedna kulturna manifestacija traje pet godina, to je respektabilno, kad traje petnaest godina onda možemo govoriti o tradiciji, a kad traje punih 26, odnosno 27 godina, onda je to institucija. Nje ne bi bilo da nije bilo neiscrpne energije Nenada Šegvića, ali drago mi je da festival ide dalje.


Treba podsjetiti da je održano više od 250 predstava, a da ga je gledalo više od 50.000 gledatelja. Možda neće biti isto bez Nenada, ali u spomen na njega drago mi je da Festival ide dalje – rekao je Filipović.


Pročelnik Šarar počeo je izlaganje hvaljenjem novoga selektora, koji je po njemu širokih nazora, a i nije iz Rijeke, pa neće biti opterećen “malomišćanskim silnicama”, kako je rekao, u poimanju onoga što bi Festival dalje trebao biti.


Zaklada “Nenad Šegvić”

Edita Karađole u svojoj je izjavi spomeula i osnivanje Zaklade “Nenad Šegvić”, koja bi trebala pomoći u školovanju “jednog ili više dramskih umjetnika”. Upitali smo Višnjić Karković o čemu je tu riječ, pa nam je objasnila da je Statut Zaklade još u izradi, pa o detaljima ne može puno reći, ali da je iza svega ideja pomoći mladim glumcima.


– Šegvić je uvijek govorio da ti poticaji i nagrade trebaju kad si mlad. On je želio tako nešto i sada pokušavamo naći dobru formulu – rekla je Višnjić Karković.

– Festival je uz neupitnu kvalitetu i značaj ipak rijetko nezavisna manifestacija u Rijeci i bilo je zanimljivo vidjeti s koliko strana su stigle poruke da se Festival mora održati. I eto, tu smo. Sad smo u zahvalnoj ulozi da damo sve najbolje od sebe. Nadam se da ćemo biti dobri baštinici – rekao je Šarar.


Podršku Festivalu izrazila je i direktorica Hotela Bonavia Vlatka Stanić, rekavši da je Bonavia već 20 godina festivalska rezidencija i da će to biti i ubuduće.