U Ogranku Trsat Gradske knjižnice Rijeka predstavljena je posljednja knjiga, »Kastigulja«, iz trilogije »Brda od pelina« autorice Jasenke Lalović kojom zaključuje trilogiju o crnogorskoj ženi, o obitelji i njihovim odnosima, a kako je ocijenila recenzentica Gordana Predić, autorica je »ovom trilogijom otvorila jedno sasvim novo poglavlje u crnogorskoj novijoj književnosti.«

Kako je autorica pojasnila, kao i njezin posljednji roman, »Kastigulja«, i prva dva romana u trilogiji posvećena su ženi, onoj koju volimo.

Osim toga, romani su svojevrsna oda jeziku, oda obitelji i nastavak tradicionalnih odnosa u obitelji te požrtvovnosti. Kako je sama naglasila, koristi neke riječi koje bi koristila i njezina baka.

Radnja vezana za Crnu Goru

– Cijela trilogija vezana je za Crnu Goru i period pred početak i kraj Drugoga svjetskog rata. S ovim romanom zaokružuje se moja trilogija o crnogorskim ženama, s tom razlikom što se radnja prebacila na primorsku stranu, protežući se od Grblja, preko Paštrovića, do Spiča.

Knjiga tako prati sudbinu četiriju generacija žena u jednoj obitelji, obuhvaćajući period od kraja devetnaestoga stoljeća, pa sve do kapitulacije Italije u Drugome svjetskom ratu.

Bavila sam se tim periodom zato što sam smatrala da su to posljednja uporišta koja nam govore o tradicionalnoj ženi toga prostora koji ne volim vezati isključivo za crnogorski prostor, već širi dinarski prostor, naglašava Lalović.

Kako je recenzent Nikola Gamilec kazao, radnja svih triju romana smještena je na prostor gorske i primorske Crne Gore koji, iako nije velik, bogat je jezičnim i kulturološkim konotacijama vidljivim u romanima.

Autorica je, govori, napravila temeljit rudarski posao, a osim samog romana, na kraju je sastavila i rječnik od pet stotina raznih vrsta riječi i rečenica koje je izvukla iz škrinje povijesti i koje pojašnjava.

– Jezik kojim piše je nedvojbeno naš, jer nema tuđica, a mnoge riječi se, osim u Crnoj Gori koriste i na širem regionalnom području, u južnoj Dalmaciji, u Hercegovini, pa čak i u Primorju.

Romani autorice su povratak prema vremenu iza nas koje je nepravedno i neopravdano zaboravljeno. Jezik i stil kojim autorica piše je pitak, jasan, nedvosmislen, prepun divnih poruka i topline.

U njezinim romanima obitelj postoji zahvaljujući ženi i njezinome strpljenju, pojašnjava Gamilec.

Čuvarica ognjišta

Povjesničarka i novinarka Gordana Predić u svojoj recenziji knjige »Kastigulja« piše kako je autorica, nanizavši na svoju spisateljsku ogrlicu svoj treći biser, nesumnjivo ovom trilogijom otvorila jedno sasvim novo poglavlje u crnogorskoj novijoj književnosti.

– Pišući hrabro o onome o čemu ranije nitko nije pisao, o onima koje su ponijele najveći teret života, uvezujući u njihove teške životne priče i tradiciju i običaje i jezik, izgrađujući tako mostove između prošlosti i sadašnjosti, Jasenka se i sama našla među ženama ovog podneblja, nastavljajući upravo svojim pisanjem biti čuvarica ognjišta iz kojeg je potekla, ističe Predić.

Kako dalje pojašnjava, divne priče iz romana »Kastigulja«, no i iz prvih dvaju romana, podsjećaju nas na vrijeme kada se u zajednici sve dijelilo, sreća i nesreća, radovanje, naricanje, rađanje i umiranje.

Kroz priču, pjesme i igru, zapise, njegovali su se i čuvali naši običaji i vjerovanja.

– Trilogija »Brda od pelina« ima svoju historijsku, antropološku, filozofsku i sociološku vrijednost, jer bez nje ne bi bilo moguće razumjeti, a kamoli shvatiti život ljudi na prostoru primorske i gorske Crne Gore.

Trilogija svojim izričajem, slojevitim i preciznim opisima likova i njihovih sudbina, dobacuje do same biti uloge žene u crnogorskom društvu, zaključuje recenzentica.

Autorica Jasenka Lalić je novinarka i književnica rođena u Baru u Crnoj Gori. Osnovnu školu završila je u Petrovcu na moru, a gimnaziju u Baru.

Studirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu u kojem živi i radi. Iako se pisanjem bavi oduvijek, tek je u svojim pedesetima odlučila objaviti prvi roman. Radila je na Radio televiziji Srbije.