FUŽINE – Jedan od svake pažnje vrijednih programa nedavno u Fužinama kraju privedenog četvrtog izdanja filmskog festivala Cinehill svakako je bio program pod nazivom »Ususret kućnom filmu«. Riječ je o pokušaju organizatora festivala da pažnju skrene na amaterski film koji, nažalost, nije dovoljno poznat i predstavljen javnosti. Da bi na to upozorili, u program ovogodišnjeg Cinehila organizatori su uključili kućne filmove Marjana Štimca, riječkog zaljubljenika u film, čovjeka koji je uz tisuće pogledanih filmova i sam snimao i amaterski se bavio filmom ostavivši iza sebe brojne zapise vezane uz Gorski kotar, Istru i Kvarner. Projekciju tih filmova osmislila je Petra Belc Krnjaić, filmologinja koja nam je, komentirajući ovaj pokušaj Cinehilla na skretanje pažnje na amaterski film, rekla.

Intimne prakse

– Premda je amaterski film kod nas oduvijek imao svoje prepoznato mjesto, u pravilu je pripadao kulturi kinoklubova te dokumentarnim, eksperimentalnim i igranim formama. Amaterizam u fokusu programa Ususret kućnom filmu okreće se od službenih kinoamaterskih krugova prema intimnim praksama kućnog filma, kakav do sada kod nas nije bio sustavno istraživan ni prikupljan, otkrivajući prostore stvaralačke slobode koji su desetljećima ostajali izvan vidokruga filmske povijesti. Ususret kućnom filmu publici Cinehilla i Fužinarcima donio je program od 42 minute filmova riječkog kinoamatera Marjana Štimca.

Riječanima vjerojatno najpoznatiji kao jedan od najvećih gradskih filmofila, s impresivnom odgledanom filmografijom koja broji preko 18.000 naslova. Štimac je međutim i sam filmski autor koji je napravio preko 60 amaterskih kućnih filmova u razdoblju između 1972. i 1982. Filmove je poklonio Slovenskoj kinoteci koja ih je uvrstila u svoju Zbirku domaćeg filma, digitalizirala, popisala i arhivistički sredila, kao i transkribirala sve bilješke u kojima Štimac bilježi detalje sadržaja svake pojedine rolice, njezino porijeklo, mjesto razvijanja i kameru s kojom je film snimio, ističe.

Kako dalje kaže, u filmovima Štimac vještom autorskom rukom bilježi osobne trenutke koje provodi s obitelji, obiteljske i kolektivne izlete, vjenčanja i prve pričesti, poslijepodnevne odmore ispred kuće, šetnje u prirodi i putovanja.

– Štimčevi filmovi uglavnom su nastali na 8mm i S8mm preobratnom filmu u boji, uz ponešto crno-bijelih naslova, a osim osobnih momenata filmovi danas predstavljaju dragocjene dokumente iz povijesti Istre, Kvarnera, Rijeke i Gorskog kotara – na njima vidimo dijelove Rijeke u izgradnji, Gornje Jelenje, izlete trajektom Marina, Crni Lug, Motovun, Umag, Šubate i Kostrenu, ali i slovenske krajolike gdje su živjeli autorovi baka i djed. Kada se radi o redateljevom autorskom izrazu, u filmovima se posebno ističe autorova posvećenost portretiranju članova obitelji, dugačkim panoramama kojima nastoji zabilježiti okolinu u kojoj se nalazi, i zumiranjima koja figuriraju kao ekstenzija Štimčevog usredotočivanja na ljude i detalje koji ga posebno interesiraju, posredovane filmskom kamerom, priča Belc Krnjajić.

Tradicija gledanja

Projekcija održana u Fužinama slijedila je tradiciju zajedničkog gledanja kućnih filmova na S8mm projektoru, u kojima bi obitelji okupljene oko malenog platna komentirale snimke, članove obitelji na platnu, razna mjesta i događaje. Štimac se pritom prisjećao i raznih štikleca iz povijesti zemlje i individualnog kinoamaterizma – od tipova filmova koje je koristio, do lokacija na kojima je filmove kupovao i razvijao, raznih detalja o nabavi kinoamaterske opreme, i detalja koji prate ovakav tip amaterskog bavljenja filmom. Kraj projekcije obilježio je dugi pljesak, kao velika zahvala publike Marjanu Štimcu koji je s njom u toploj atmosferi podijelio čitavo desetljeće svog bavljenja kinoamaterizmom. Nedvojbeno, ovakvi programi služe širenju ljubavi prema filmu i stvaranju kvalitetne filmske publike, a zanimljivo bi bilo vidjeti kakva još sve filmska blaga čuvaju kućni arhivi Riječana i ostalih stanovnika Gorja i Kvarnera, zaključila je Petra Belc Krnjaić.