U riječkom Dominikanskom samostanu predstavljena je knjiga »Smiljana Rendić – Zlatno pero hrvatskoga novinarstva«, autorice dr. sc. Silvane Burilović Crnov, voditeljice Informativnog odjela Tiskovnog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije.

To djelo o znamenitoj novinarki i istaknutoj laikinji Crkve u Hrvatskoj tijekom i nakon Drugoga vatikanskog koncila, podrijetlom Splićanki, koja je većinu života živjela i djelovala u Rijeci – rođena u Splitu 1926. godine, a preminula u Rijeci 1994. – objavljena je u izdanju Glasa Koncila i Hrvatskog društva katoličkih novinara (HDKN).

Uz autoricu Burilović Crnov, knjigu su predstavili urednik Ivan Miklenić, potpredsjednik HDKN-a Neno Kužina i novinar Glasa Koncila Marino Erceg.

Predstavljanje je organiziralo Akademsko katoličko društvo Jeronim, a u glazbenom dijelu programa nastupili su Natalija Brusić Botić i Fran Srdoč.

Veliko novinarsko ime

Smiljana Rendić, poznata pod pseudonimima Berith (hebrejski – savez) i Vjera Marini, bila je veliko novinarsko ime, posebno u katoličkim medijima, toliko veliko da su njezin život i djelovanje prethodno bili tema doktorata Silvane Burilović Crnov: »Smiljana Rendić: katolička novinarka i pratiteljica Drugog vatikanskog koncila«.

Predstavljena knjiga proizlazi iz njezinog doktorata, ali je pisana popularno te rasterećena znanstvenoga aparata razotkriva život i djelovanje Smiljane Rendić, jedine dobitnice nagrade Zlatno pero Glasa Koncila.

Kako su izdvojili svi predstavljači knjige, Smiljana Rendić bila je erudit, osoba superiornog znanja na mnogim područjima. Prema riječima urednika Miklenića, doktoratom kao i knjigom o njezinom životu, Burilović Crnov nastavila je ispravljati propust hrvatske crkvene i kulturne javnosti prema najboljoj novinarki dosadašnjeg katoličkog novinarstva u Hrvatskoj.

Rekao je da knjiga, donoseći do sada najcjelovitiju biografiju i bibliografiju Smiljane Rendić, može poslužiti kao polazište i poticaj za daljnja produbljivanja različitih aspekata njezina djelovanja.

Temperamentna intelektualka

Na predstavljanju je spomenuto da je u vrijeme komunizma Rendić bila progonjena – optužena zbog svojeg članka »Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod«, koji je objavljen u časopisu »Kritika« 1971. godine.

Rendić je najviše, više od tri desetljeća, pisala za Glas Koncila i bila članica uredništva toga lista, a živjela je skromno, osamljenički.

Neno Kužina prisjetio se da ju je upoznao kao mladi novinar toga lista, rekavši da je bila hrabra žena koja je imala težak život, da je znala reći da tekst nije novinarski, ako novinar ne provjeri baš sve informacije.

Marino Erceg, koji se također bavi pisanom ostavštinom Smiljane Rendić predstavio ju je kao apsolutnu heroinu katoličkog novinarstva, izuzetnu intelektualku, temperamentnu osobu, a izdvojio je da je govorila da novinar treba znati tisuću stvari da bi jednu napisao.

Burilović Crnov se istraživanjem života i djela Smiljane Rendić počela baviti prije više od 11 godina, i kako je rekla, Rendić je za sobom ostavila bogatu pisanu ostavštinu – nekoliko knjiga, više stotina članaka, i iznimno bogatu i dragocjenu korespondenciju, koja je važna ne samo kao autobiografski izvor, nego i za razumijevanje njezinog ukupnog lika i djela.

Pisma različite tematike

– Svoja je pisma, koja su najjasniji izvor njezinoga mišljenja, upućivala (nad)biskupima, urednicima tiskovina, profesorima teologije, novinarskim kolegama te ostalim crkvenim i svjetovnim osobama.

Teme u pismima su raznovrsne: teološke, biblijske, povijesne i ekleziološke te književne rasprave, i sadržavaju dragocjene uvide u svu složenu problematiku prihvaćanja ili prikrivenog odmaka od Drugoga vatikanskog koncila, ali i svega onoga što ju je mučilo.

Preslike pisama je sačuvala, nazivala ih je feljtonima, rekla je Burilović Crnov.

Izdvojila je da je Rendić u hrvatskom katoličkom tisku ostala zapamćena kao kroničarka i interpretatorica Drugog vatikanskog koncila, te da knjiga osvjetljava i razdoblje crkvenomedijskoga djelovanja u hrvatskom narodu prošloga stoljeća.

– Knjiga svjedoči ne samo o hrabroj i odlučnoj, osebujnoj i borbenoj ženi, vjernici laikinji i vatikanistici, višedesetljetnoj hrvatskoj novinarki i književnici, nego i o vremenu u kojemu je djelovala, pisala, živjela svoj vjernički i nacionalni identitet ne odričući se istine, ne bježeći od poteškoća i nepravdi na koje je nailazila, čak i u svojoj zajednici, a čemu se protivila i s čime se nikada nije mirila.

Smiljana nam svojim govorom postavlja za zadaću rad na dijalogu u Crkvi, na razvijanju i produbljenju povjerenja, poštovanja i suradnje između klerika i laika, zaključila je među ostalim Burilović Crnov.