U Centru »Doživi Europu« održana je hrvatska premijera filma »Europe: The Reflection« autorice Ivane Dragičević. Zagrebačka premijera početak je europske turneje filma koji otvara pitanja europskog identiteta, sigurnosti, solidarnosti, demokratske otpornosti te sposobnosti Europe da odgovori na razdoblje dubokih geopolitičkih, tehnoloških i društvenih promjena. Njime je predstavljena i Europe’s Futures Initiative. No, zagrebačka premijera je pokazala prije svega koliko nam treba i kako se može otvoriti prostor dijaloga s mladim stručnjacima o temama koje će oblikovati budućnost Europe.

A kako je do realizacije filma došlo? Valja se vratiti koju godinu unatrag kada je Dragičević pozvana na Institut za društvene znanosti u Beču. Europa čeka izbore 2024., a Dragičević radi serijal »Glasači 2024« koji je naznačio sve neuralgične točke koje i danas, kako kaže, gledamo u Europi. U Francuskoj tako prosvjedi srednjoškolaca, u Srbiji skori izbori…

Inicijativa za europsku budućnost

– Sve je to jedan nesklad između političkih obrazaca, političke kulture, političkih stranaka danas u svim europskim zemljama pa tako i u Hrvatskoj, i onoga što nova generacija hoće u ovo digitalno doba, doba svih tih izazova umjetne inteligencije, veli Dragičević.

S jedne strane zbilja, a s druge sve ono što mladi na svojoj koži osjećaju, od pitanja klime do primjerice zaposlenja i stanovanja.

– Osjećaju, a ne vide nikoga tko bi se njima ne samo bavio nego im otvorio prostor i pustio ih unutra, u politiku i političko odlučivanje na jednakoj ravni. Jer ako je digitalno vrijeme dovelo do toga da smo kao svi na jednakoj razini, onda valjda i njima treba dati tu stolicu, ističe Dragičević.

Stoga su na Institutu za društvene znanosti u Beču prošle godine pokrenuli Europe’s Futures Initiative, Inicijativu za europsku budućnost u kojoj je Dragičević jedina članica iz Hrvatske, pa počeli razmišljati što i kako raditi.

Foto Davor Kovačević

– Kao početak te priče snimila sam film koji sam nazvala »Refleksija o Europi«, jer nije pravi film nego polusatni moj osobni testament što je za mene Europa, obzirom da sam bila klinka od 16 godina kada je ovdje počeo rat, a danas sam neka ostvarena sredovječna žena koja gleda što se događa, kazuje Dragičević.

Važnost znanja i obrazovanja

Velike su promjene, kaže, svuda oko nas. Rat u Ukrajini, COVID-19, umjetna inteligencija, akceleracija klime…

– I čini mi se da u Hrvatskoj, u našem vrlo polariziranom i zasićenom političkom prostoru, ponovo nema mjesta za nove glasove. A nema nekih novih djela, novih ideja koje se ovdje stvaraju i kreiraju pa da razmišljamo o budućnosti Hrvatske, ako u tu raspravu ne uključimo nove ljude. Ti novi ljudi su mladi ljudi, ističe Dragičević.

Stoga i ne čudi da je nakon projekcije uslijedila javna rasprava s mladim hrvatskim stručnjacima o temama koje će oblikovati budućnost Europe. Govorili su Laura Skala, koordinatorica za klimu i energetiku u Ipieci, Branimir Ćaran, inženjer robotike, asistent i doktorand na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i istraživač u CRTA-i, Tea Jajaš, fact-checkerica AFP-a u okviru Adria Digital Media Observatoryja i osnivačica nezavisne uredničke platforme Underlined i Lun Val Sakoman, student povijesti na Sveučilištu u Zagrebu i bivši mladi ambasador programa Škole ambasadori Europskog parlamenta. Svi su oni prije svega istaknuli važnost znanja i obrazovanja te nužnost da se mladima da prilika.

Priručnik

U sklopu događanja predstavljen je i Zajednički mandat (Shared Mandate), model međugeneracijskog oblikovanja budućnosti. Ivana Dragičević autorica je koncepta priručnika koji je, kaže, nastao zahvaljujući eksperimentu.

– Napravila sam eksperiment; uzela sam mlade lokalne političare, stare iskusne političare poput bivše premijerke Jadranke Kosor i bivše ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, uzela djecu koja su prvi put izašla ikada na izbore i umirovljenike iz Doma umirovljenika Centar. I radili smo na tome da vidimo je li u državi u kojoj se svi svađaju i nema zajedničkog dijaloga oko nekih tema bitnih za zajednicu, moguće razgovarati i dogovoriti se. Dokazali smo da je moguće i to je objavljeno u priručniku koji svatko tko hoće može uzeti kao model i primijeniti ga, objašnjava Dragičević.