Skup

Predstavljeni odlični riječki i hrvatski projekti revitalizacije industrijskog nasljeđa

Katarina Bošnjak

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Na skupu je predstavljeno nekoliko projekata koji su provedeni ili se provode na području Rijeke, ali i dva projekta iz drugih dijelova države



Skup »Revitalizacija industrijskog nasljeđa«, na kojem su predstavljeni projekti obnove industrijske baštine, održan je u Palači šećera Muzeja grada Rijeke u okviru projekta »Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine«.


Skup su organizirali Centar za industrijsku baštinu, Sveučilište u Rijeci, udruga Pro Torpedo i Muzej grada Rijeke, upravo na mjestu koje je primjer revitalizirane industrijske baštine.





Predstavljeno je nekoliko projekata koji su provedeni ili se provode na području Rijeke, ali i dva projekta iz drugih dijelova države.


Ravnatelj Gradskog muzeja Sisak Vlatko Čakširan predstavio je sisačke projekte obnove industrijskog nasljeđa, a Nada Milas Bosanac govorila je o Muzeju Belišće.


Držimo do baštine


Ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović naglasio je da je impresioniran skupinom ozbiljnih eksperata koji su se okupili.



– Mi doista držimo do baštine, a potičući je i razvijajući shvatili smo da smo to mi – ako Pula ima Arenu i Split Dioklecijanovu palaču, nama je jednako važna ova Palača i cijela industrijska baština koju smo naslijedili iz nekih minulih vremena. Možemo žaliti za tim vremenima i ne možemo ih spasiti, ali možemo spasiti baštinu – kazao je Dubrović.


Julija Lozzi Barković iz Centra za industrijsku baštinu ukratko je objasnila važnost očuvanja industrijske baštine i predstavila rad samog centra koji funkcionira desetak godina.



Ispred udruge Pro Torpedo govorila je Kristina Pandža, a naglasila je kako je rad ovakvih udruga izuzetno bitan, jer su uvelike doprinijele da priča, istraživanje i značaj riječke industrijske baštine i povijesti budu na razini na kojoj su trenutno.



Andro Stošić i Vera Lončar predstavili su jedan od projekata na riječkom području, proces revitalizacije bivšeg Vulkana u današnji Dharma hostel.


Rijedak primjer


– Jedan dio zgrade je prenamijenjen još 2013. godine u hostel, vegetarijanski bistro i Dvoranu kulture »Joga u svakodnevnom životu«.


Cijeli kompleks uspješno posluje od 2013. godine i okuplja sve više ljudi. Nikada nismo požalili ništa i to je uvijek dobar put, samo što je trnovit i morate se obraćati brojnim službama koje još nemaju puno prakse u tome pa smo zajedno s odjelima grada otkrivali kako to napraviti.



Mi smo tada bili jedni od rijetkih primjera, ali sada Grad Rijeka već ima iskustva u tome i svi imaju želju da se napušteni prostori revitaliziraju.


Hostel je poznat u gradu, ali više među turistima koji u njega dolaze, a također je jedino mjesto gdje možete pojesti isključivo vegetarijanske i veganske obroke – kazala je Vera Lončar.


Iva Ribarić predstavila je projekt Inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju – Energana koji se bavi obnovom električne centrale velebne tvornice papira, kompleksa koji već godinama vapi za obnovom.



Glavni cilj projekta je jačanje konkurentnosti IT i kreativnih tehnologija na području Rijeke te poticanje razvoja konkurentnih proizvoda i usluga s većom dodanom vrijednošću, kroz proširenje sustava postojećih poduzetničkih inkubatora i povećanje njihove kvalitete.


Uz to, ciljevi su još i razviti urbanu poduzetničku infrastrukturu za potrebe inkubacije, razvoja i umrežavanja poduzetnika u ciljanim sektorima te osposobiti prvu generaciju krajnjih korisnika inkubatora i osigurati održivost budućeg poslovanja inkubatora.


O obnovi Palače šećera govorila je Sabrina Žigo, a Vlado Frančić s Pomorskog fakulteta održao je kratku edukacijsku radionicu Torpedo. Na kraju skupa održan je obilazak Palače šećera i Dječje kuće, kao i buduće Gradske knjižnice u kompleksu Benčić.