RIJEKA – U izdanju riječke Glose objavljen je Krčki kalendar za 2021. godinu. Kalendarski dio ovoga je puta u znaku vitraja u krčkim crkvama.

Kako u popratnom tekstu podsjeća Smiljan Bonefačić, od prvog sigurnog postojanja vitraja iz 7. stoljeća u sjeveroistočnoj Engleskoj do današnjih dana, vitraji su krasili unutrašnjost crkava, prije svega njihovih prozora, izazivajući divljenje posjetitelja. Najstariji sačuvani vitraj nalazi se u katedrali u Augsburgu i potječe iz oko 1065. godine, da bi sljedećih stoljeća vitraj bio zastupljen u gotovo svim europskim većim i značajnijim crkvama.

I u Hrvatskoj su proteklih stoljeća na taj način oslikane brojne crkve, a među njima su i crkve i kapele na otoku Krku, njih 15-ak. U krčkim crkvama i kapelama postavljeno je više od 65 raznih vitraja, najviše u župnoj crkvi sv. Apolinara u Bogovićima – 16 te u župnoj crkvi sv. Mihovila ark. u Sv. Vidu-Miholjice – 11. Iz kalendarskog mjeseca u mjesec u Krčkom kalendaru predstavljeno je 12 vitraja – u Baški, Županjama, Vrbniku, Bogovićima, Sv. Vidu-Miholjicama, na Košljunu, u Sužanu, Vrhu, Puntu, Korniću i Omišlju.

Kulturološke teme

Od kulturoloških tema izdvojimo tekst Milovana Buchbergera o mladim godinama legendarnog pijanista Alfreda Brendela u Omišlju. Ovaj povijesni prikaz otkriva da je Brendel, jedan od najpoznatijih svjetskih pijanista, dječačke godine proveo u Omišlju. Alfred Brendel prepoznat je kao jedan od najboljih interpreta Beethovena, Mozarta i Schuberta. Dodijeljeni su mu počasni doktorati sveučilišta Oxford, London, Sussex, Yale, Montreal i Cambridge, imao je počasno članstvo u Bečkoj filharmoniji, a britanska kraljica Elizabeta II. dodijelila mu je 1989. godine vitešku titulu.

O »Križnom putu« umjetnika Josipa Botterija Dinija u Biskupskom dvoru u Krku piše Igor Žic, koji ističe da je ovo djelo rađeno na karakterističan Botterijev način: poznati ikonološki motivi ekspresionistički su doneseni, s jakim obrisima i čistim bojama. Žic podsjeća da je vjerojatno likovno najdojmljiviji križni put na otoku Krku izveo Ivo Dulčić 1961. godine u crkvi Navještenja Marijina na Košljunu. Izdvajamo i prilog »Od Dunata do Jeronima – usputne arheološke zabilješke« Ranka Starca.

Otok i ljudi

U sklopu temata »U desetljeću sloma socijalističkog sustava« glavni urednik Krčkog kalendara Josip Žgaljić piše o otoku Krku na vidiku demokratskog ozračja. Gordana Gržetić donosi ljubavnu priču Viktorije Barbalić i Ivana Variole iz Dobrinja, a Nives Opačić napisala je tekst o krčkim vikendašima, svojim prijateljima i znancima. Izidor Piro Čubranić podsjeća na Bašćanku Mariju Čubranić u američkoj vojsci na pacifičkom ratištu za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Na stotinu godina od ulaska otoka Krka u južnoslavensku zajednicu osvrnuo se Anton Bozanić, a o neobjavljenoj povijesti otoka Krka autora fra Vladislava Brusića piše Tomislav Galović. Novi Krčki kalendar donosi još zanimljivih tema.

Između ostalog, predstavljeni su krčki načelnici u proteklom mandatnom razdoblju. Zlatko Jurković piše o dobrovoljnim darivateljima krvi otoka Krka, Zdenko Cerović o utjecaju koronavirusa na krčki turizam, Branko Jud o dubašljanskim maslinarima, a Marko Randić o mješinki – najbržoj biljki mesožderki na svijetu koja je pronađena u jezeru Ponikve.