Tjedan glagoljice

Održan znanstveni skup “Kurzivna glagoljica na riječkom i zadarskom području”

Ervin Pavleković

Foto: V. KARUZA

Foto: V. KARUZA



RIJEKA – Sada već tradicionalno, od 7. do 10. studenoga, održava se Tjedan glagoljice u sklopu kojeg se nizom aktivnosti stavlja naglasak na promoviranje glagoljice kao pisma i sve baštine koja je nastala na tome pismu, a u sklopu te vrijedne manifestacije na Filozofskom fakultetu održao se i znanstveni skup »Kurzivna glagoljica na riječkom i zadarskom području« koji je okupio eminentne stručnjake koji se bave glagoljaštvom.


Kako je kazala prof. dr. sc. Sanja Zubčić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, u sklopu ovogodišnjeg Tjedna glagoljice demonstrirat će se i radna glagoljska preša u Palači šećera i izložit će se svih šest prepisaka Kožičićevih djela, a znanstveni skup koji je koncipiran kroz tri segmenta donosi izlaganje eminentnih stručnjaka.


Kurzivna glagoljica


– Prvi segment skupa odnosi se na tri plenarna predavanja, a njime je zapravo na teorijskoj ravni i na estetičkoj ravni postavljen razvoj kurzivne glagoljice, a kurzivna glagoljica zato što je u principu ona najmanje poznata.




Naime, najveći broj tekstova napisan je na toj stilizaciji glagoljice, međutim i najmanji broj ljudi piše tom glagoljicom i najmanje se o njoj zapravo zna, tako da nam je to bio poticaj. Kako je veliki dio tih tekstova nastao upravo u ovom našem istarsko-kvarnerskom bazenu, onda nam se to činilo zgodno, a povezali smo sa Zadrom koji također ima izuzetno velik broj tih spomenika. U drugome bloku su uglavnom predavanja koja se odnose na određene pojedinačne segmente, dakle kako je glagoljica zaživjela unutar različitih segmenata, a posebno je predavanje ono koje ide u iskorak nekakve digitalne humanistike, u kojem se govori o glagoljskom kurzivu unutar tog svijeta.


I ono što je, čini se, apsolutna zvijeda ovogodišnjeg skupa i Tjedna glagoljice je radionica profesora Siniše Reberskog, koji je demonstrirao alate, materijale i postupke koji se koriste pri pisanju, a upravo za njega su i mediji i sudionici pokazali najveće zanimanje, ističe Zubčić.


Što se tiče samih izlaganja, pojašnjava dalje, tu je akademik Mateo Žagar, naš najpoznatiji paleograf koji se bavi glagoljicom, profesor Reberski pismu pristupa kao likovnom fenomenu, izlagat će i Ivan Botica, čovjek koji je u svojoj praksi transliterirao i obradio najveći broj kurzivne glagoljice, pa je on najbolji poznavatelj glagoljskog kurziva u nas, a s obzirom na to da je u Zbornom kaptolu dominantno pismo bila glagoljica, o glagoljaštvu u kontekstu riječke crkvene povijest govorio je Marko Medved, dok su Ivana Petešić Šušak, Marijana Tomić, Laura Grzunov te Kristijan Juran u svojim izlaganjima analizirali kurzivni segment u zadarskom, odnosno šibenskom dijelu, koji je manje istraživan.


Suradnja dvaju sveučilišta


Zubčić je govorila o segmentu u uporabi Grobničke gospoštije, koja je, ističe, funkcionirala kao zasebna sredina, imala je sve značajke potpuno urbanog centra, od notarijata, preko crkvenog ustroja, pravnih dokumenata, i u svima njima, odnosno u velikom dijelu njih, koristili su se glagoljski kurzivi kao dominantni, a Grobnik je, podsjeća, bio dio Vinodolske knežije unutar koje se koristila glagoljica, pa je Vinodolski zakonik kruna toga.


Suradnja Sveučilišta u Zadru, to jest njegova Centra za istraživanje glagoljaštva s ovim događajem započela je još s prvim Tjednom glagoljice, a u tome je, kazuje voditeljica Centra izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić, ključnu ulogu imao Srećko Jelušić koji je »prvi prepoznao glagoljaštvo kao važnu okosnicu oko koje se trebaju raditi interdisciplinarna istraživanja«.


Sam Centar, koji ima izvrsnu suradnju s drugim eminentnim domaćim i inozemnim ustanovama u području glagoljaštva, u svojim istraživanjima koristi, naglašava, digitalne metode i digitalne tehnologije, kojima se nastoje uklopiti u svjetske smjerove istraživanja, a opet to činiti na izvorima koji potiču i od Šimuna Kozičića Benje.