RIJEKA  Na dnevnom redu jučerašnje 31. sjednice Odbora za kulturu Gradskog vijeća Rijeke raspravljalo se o izvješću o obavljenoj financijskoj reviziji Grada Rijeke za 2018. godinu, pri čemu je, kao što je poznato, dobiveno uvjetno mišljenje, a kako je kazao predsjednik Odbora Zvonimir Peranić, Odbor propituje dijelove koji se tiču »kulturnog segmenta.«

– Najviše se to odnosi na tvrtku Rijeka 2020 gdje smo vidjeli da revizija ukazuje na niz nedostataka izvještaja gdje bi se moglo pratiti financiranje, odnosno sufinanciranje programa na dosljedan, brz i efikasan način. Odbor se dosta bavio EPK-om, naš stav, i moj osobni, pozitivan je spram toga – to je nešto najbolje što nam se dogodilo u kulturnom smislu, međutim, samo provođenje projekta mora biti izvedeno na način da porezni obveznici koji plaćaju programe imaju pravo znati kako se sredstva koriste. U reviziji je dotaknuto i poslovanje HNK-a Ivana pl. Zajca, pa vidimo da tamo nedostaju tzv. projektna izvješća, odnosno opet imamo isti problem, kazao je Peranić.

Slabosti unutarnjih kontrola

Snježana Skočilić, voditeljica Ureda za unutarnju reviziju Grada Rijeke, rekla je da je za očekivati da mišljenje revizije bude u toj kategoriji (uvjetnoj), jer je, kaže, poslovanje Grada izuzetno složeno, područja su različita, a zakonski okvir širok.

– Ukupno smo dobili 41 nalog ili preporuku, od čega se nekih 11, što direktno, što indirektno, odnose na kulturu. To isto nije iznenađujuće, s obzirom na investicijski ciklus i program koji se odvija u ovom proračunskom ciklusu, te je učešće kulture u proračunu veliko. Naravno da je stoga bilo u fokusu Državnog ureda za reviziju. Uočene su određene nepravilnosti, te su dani određeni nalozi, koji su razmatrani… Nadamo se da će se u planski zadanim rokovima nepravilnosti ispraviti. Dosta ih se odnosi na sustav unutarnjih kontrola, koje su u određenom dijelu pokazale slabosti i nalozi su usmjereni na to da se to ispravi i poboljša, pojasnila je Skočilić.

Peranić je postavio tri pitanja. Prvo se ticalo proračunskog korisnika HNK-a, gdje se, prenio je, u reviziji navodi kako HNK Gradu nije dostavio financijsko izvješće na propisanim obrascima, potom da su dostavljeni samo financijski izvještaji za 2018. i opisno izvješće o ostvarivanju programa. Iskazuje se kako je u toj godini nastao manjak prihoda i primitaka u iznosu od nešto više od 691.000 kuna, čime je s prenesenim manjkom iznos došao do nešto više od 6 milijuna kuna. Navodi se da proračunski korisnik nije dostavio prijedlog pokrića gubitka poslovanja, pa proizlazi kako se nedostatkom tih dokumenata takvo osiguranje kontrole ne može u potpunosti provesti. Nalaže se da se u cilju kontrole dostave i tzv. programska izvješća. Što je napravljeno po tom pitanju, zanimalo je Peranića.

»Mnoštvo stvari« oko EPK-a

Vezano pak za EPK, tu ima, kazao je, »mnošto svari«.

– Vidi se da struktura troškova po pojedinim programima i po godinama, koji su trebali biti temelj za planiranje troškova po onoj prijavnoj knjizi, nije takva. Potom stoji da Grad nije izvještavao nadležna ministarstva o izvršenju programa, što je trebao činiti sukladno odredbama ugovora o financiranju koje je s njima imao. Proizlazi da slično kao i kod HNK-a ne postoji takvo jedno izvještavanje, da imamo projekt i točno vidimo koliko je po njemu uloženo, koji su ljudi na tome radili, koliko su plaćeni, po kojim poslovima i što je od toga zapravo ostvareno, rekao je Peranić. Nadalje je spomenuo dva ugovora, pri čemu, veli, misli da se radi o Drugom moru i Sveučilištu, od 1.120.000 kuna gdje su također sredstva prenesena, ali se opet pojavio problem kod izvještavanja… Postoje li objedinjena programska izvješća, je li se počelo na takav način izvještavati i što je, dakle, s nalozima i prijedlozima Državne revizije o EPK-u, pitao je Peranić.

Sa sjednice Odbora za kulturu

Treće pitanje se odnosilo na činjenicu u kojoj, naveo je, Državna revizija navodi da je Grad bez provedenih javnih natječaja zaključio ugovor s udrugom za korištenje dva poslovna prostora za provedbu postavljanja izložbi. Navedeni prostori dani su bez naknade na 1 i 5 godina, a spomenuta udruga bila je korisnik tekućih donacija za provođenje dvaju programa. O kojoj se udruzi radi i je li naknadno riješen taj problem, pitao je Peranić. Skočilić je ponovila da svi ti nalazi stoje, oni su, kaže, iskomunicirani s Državnim uredom za reviziju, na njih se dalo očitivanje i afirmativno se prišlo njihovoj realizaciji na način da su za svaki određeni aktivnosti, rokovi i nositelji. Pročelnik za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar pak misli da je »u svim dosadašnjim, što javnim, što kuloarskim raspravama po pitanju revizijskog izvještaja, prije svega promašen meritum jer se stekao dojam da gradska ustanova HNK i Rijeka 2020 ne rade nešto sukladno zakonu.«

– Radi se zapravo o tome da smo mi kao Odjel za kulturu u svojim ustanovama osmislili projektni sustav izvještavanja upravo kako bi namjensko trošenje funkcioniralo kako treba. Sistem koji smo osmislili je nadstandard u odnosu na sve što je propisano zakonom. Sve naše ustanove, kao i Rijeka 2020, koja je firma, svoje izvještaje, financijske i programske, uredno realiziraju. Gradsko vijeće sve izvještaje, sve dokumente, dobiva, te o njima raspravlja, i po tom pitanju ne postoji nikakav problem. Ono što Državna revizija želi reći je da želi da mi do kraja uspostavimo naš nadstandard u izvještavanju i planiranju koje je projektno i programsko. Ponavljam, to nije nadstandard koji je definiran zakonom, već je ambicija Odjela za kulturu, da bude transparentniji, no što zakon sugerira. Činjenica je da nismo do kraja – kao što je revizija primijetila – uspostavili takvu vrstu izvještavanja u HNK-u, prvenstveno zato što oni, s obzirom na njihovu količinu pojedinačnih projekata i programa, nisu dovoljno kapacitirani da bi takav sustav izvještavanja »hranili«, ali mi ćemo ga bez obzira na to, sukladno uputama revizije, realizirati do kraja. Isto ćemo napraviti i s Rijekom 2020., iako to, kažem, nije bila naša prvobitna namjera, jer, ponavljam, taj sustav izvještavanja nije nešto što proizlazi iz zakona. Eventualno ga djelomično ima Primorsko-goranska županija, ali ako ste dovoljno znatiželjni da vidite kako druge ustanove u Hrvatskoj izvještavaju, vidjet ćete da nijedna nema ni planiranje ni izvještavanje u nečemu što se može nazvati projektno-programsko izvještavanje, gdje za svaki potprogram imate jasnu strukturu prihoda i rashoda, izvore i tipove troškova. Državna revizija si je dala za pravo – vjerojatno uvjetno mišljenje proizlazi iz toga – da zapravo zahtijeva da mi naš nadstandard provedemo do kraja, ali to nema nikakve veze s idejom koja se pojavila da naše ustanove, Rijeka 2020., ne izvještavaju sukladno zakonima. Znači, radi se samo o bavljenju našim nadstandardom, i to treba razlikovati od interpretacije da naše ustanove ne rade nešto kako je potrebno: Ne, naše ustanove rade bolje nego što je potrebno, a Državna revizija inzistira da se takvo izvještavanje odnosi na sve korisnike i Rijeku 2020, tvrdi Šarar.

Prostori bez javnog natječaja

Vezano za Peranićevo pitanje o udruzi koja je u prostoru bez javnog natječaja, rekao je da nije sto posto siguran, ali da misli da se radi o udruzi Peek & Poke, i prostorima Muzeja računala i Muzeja djetinjstva. Član Odbora Nikša Vitković je kazao da je mišljenje uvjetno, što znači da nije odlično, ali nije kriminalno.

– Nitko nikoga ne sumnjiči za manipulaciju novcem, ali ako potpišete ugovor, da li o najmu, realizaciji programa, bilo kakav, i ako se stave neke stavke, onda one ulaze u proceduru i moraju se poštovati. Znači, ako ste propisali nadstandard, onda on obvezuje i nas i onoga s kim smo ugovor potpisali, i tu je revizor potpuno u pravu. Nije trebalo to napraviti, ako se ne može ispoštovati. Ugovor se morao sastaviti tako da je provediv, a ne da bude popis želja, kaže Vitković. Što se unutarnje revizije tiče, njihovo, kaže, nije samo praćenje, nego i unaprjeđivanje procedura, ali i traženje odgovornosti i poticanje gradonačelnika na akciju nakon što primijete neke nepravilnosti, smatra između ostalog Vitković. Dodao je i da se ne može dogoditi da se iznajmljuju prostori bilo kome, a da se ne poštuje ugovor o najmu.

– Prostor ovog grada nije prostor koji je Grad stvorio nego su ga stvorili porezni obveznici, a Grad mora brinuti o tome, tu imovinu treba unaprjeđivati, kazao je. Odgovarajući na pitanje gradske vijećnice Morane Jokić radi li se o inicijalno spornom ulasku udruge u prostor ili pak nije bilo obnove ugovora, Šarar je pojasnio da je inicijalni ulazak bio s natječajen, ali da je došlo do toga da je trebalo smisliti način kako da se prostor održi živim, te je procijenjeno da je najbolji način da se Peek & Pokeu, s obzirom na sve što je napravio, omogući boravak bez naknade.