Od 13. do 22. travnja

Muzički biennale Zagreb: Od radikalnog novog zvuka i elektroničke glazbe do opere za bebe

Hina

Muzički biennale Zagreb

Muzički biennale Zagreb

Programima će se publici predstaviti sva lica suvremene glazbe - od klasika 20. stoljeća, radikalnog novog zvuka i elektroničke glazbe do opere za bebe



Muzički biennale Zagreb održava se od 13. do 22. travnja kada će na desetak zagrebačkih lokacija biti izvedeno više od 50 programa kojima će se publici predstaviti sva lica suvremene glazbe – od klasika 20. stoljeća, radikalnog novog zvuka i elektroničke glazbe do opere za bebe.


Za razliku od uobičajene festivalske teme, ovogodišnje izdanje MBZ-a zagovara principe ekološke odgovornosti i kulturne održivosti. “Na taj se način festival suočava s izazovima suvremenog svijeta, poput klimatske krize, političke nestabilnosti i društvene netolerancije, stavljajući naglasak na važnost i transformativnu snagu umjetnosti u suvremenom svijetu”, ističe se u priopćenju.


MBZ, dodaje se, ostaje festival koji sustavno podržava suvremeno glazbeno stvaralaštvo i nastanak novih djela te će u biti predstavljeno više od 25 novih naručenih kompozicija domaćih i stranih skladateljica te skladatelja.




Program festivala, ističe umjetnička ravnateljica Margareta Ferek-Petrić, stvoren je po principima koji “korespondiraju s potrebama aktera i ljubitelja širokog spektra suvremene glazbe” te “podržavaju mogućnost da se festivalom pokaže težnja prema stabilnijem, zdravijem i konstruktivnijem svijetu i pošalje jasna poruka da je scena suvremene glazbe sposobna ponuditi prave impulse, ideje i zvukove kao refleksiju na ono što ju okružuje”.


Koncert Simfonijskog orkestra HRT-a


Festival otvara koncert Simfonijskoga orkestara Hrvatske radiotelevizije koji će izvoditi Clemensa Gadenstättera, Davorina Kempfa, Mirele Ivičević i Tristana Muraila, a prvi dan obilježit će i ansambl Zeitkratzer koji će na nastupu u Pogonu Jedinstvo spojiti naizgled nespojivo – skladateljski opus klasika avangarde 20. stoljeća Ive Maleca i glazbe njemačkog sastava Kraftwerk.


Festival će ponovno ugostiti i alžirsko-iransku dirigenticu s hamburškom adresom Yaldu Zamani, umjetnicu posebno posvećenu izvođenju suvremene glazbe, koja će ravnati Zagrebačkom filharmonijom.


Ansambl Neue Vocalsolisten Stuttgart izvest će program “Balkan affairs” u sklopu kojeg će se praizvesti šest naručenih skladbi propulzivnih domaćih i regionalnih skladateljica i skladatelja (Hanan Hadžajlić, Jug Marković, Ana Pandevska, Nina Perović, Petra Strahovnik i Helena Skljarov).


Kako ističu s Biennala, riječ je o umjetnicima koji “glazbu, umjetnost razumljivu bez obzira na jezik ili naciju, vide kao medij razumijevanja i suosjećanja, a skladbe koje pišu inspirirane su i njihovim osobnim i posredovanim doživljajima rata”.


Opera “Lennon” Ive Josipovića


 


Festivalski program završit će operom “Lennon” dugogodišnjeg ravnatelja MBZ-a Ive Josipovića. Prvaci opere HNK u Zagrebu Domagoj Dorotić i Marija Kuhar Šoša postat će mitski par dvadesetog stoljeća, John Lennon i Yoko Ono, a u važnoj ulozi naći će se i Dubravka Šeparović Mušović. Operu režira Marina Pejnović, a dirigirat će Ivan Josip Skender.


Iz organizacije MBZ-a ističu da je ove godine zaprimljen dosad najveći broj prijava za masterclass. Kao mentori najavljene su najveće skladateljske zvijezde međunarodne glazbene scene – Olga Neuwirth, Chaya Czernowin, Clemens Gadenstätter i Franck Bedrossian, a rezidencijalni ansambl masterclassa, ali i čitavog festivala, bit će Klangforum Wien, ansambl koji je gotovo četrdeset godina posvećen istraživanju novih obzora suvremene glazbe.


U sklopu programa za djecu i mlade najavljena je i opera za bebe, glazbeno-senzorno iskustvo za djecu između prve i treće godine života u koprodukciji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu te humanitarni projekt Raspjevane priče posvećen onima koji odrastaju daleko od kuće te će se izvedbama prikupljati sredstva za pomoć djeci iz Ukrajine koja žive u Hrvatskoj.


Uz ostalo, priprema se i bogat diskurzivni program kojim će MBZ ući u dijalog s javnošću, otvarajući važna pitanja utjecaja tehnologije na razvoj umjetnosti, odnosa institucionalne i nezavisne scene te ekološke održivosti u kulturi.