Metamorfoze figurativnog (1880. - 1970.)

FOTO Otvorena izložba nogometaša i kolekcionara Davora Vugrineca u Muzeju grada Rijeke

Ervin Pavleković

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

S obzirom na to da Vugrinec nerijetko govori kako ga danas sve više prepoznaju kao kolekcionara, nego kao nogometaša, v.d. ravnatelja Muzeja grada Rijeke Vinko Ivić uvodno je podsjetio na njegovu iznimnu sportsku karijeru



RIJEKA – U »Kockici« Muzeja grada Rijeke otvorena je važna izložba – »Kolekcija Vugrinec – Metamorfoze figurativnog (1880. – 1970.)« koja donosi pregled nekih od najvažnijih djela hrvatske moderne umjetnosti. S ciljem stvaranja zbirke od nacionalne važnosti, Davor Vugrinec tijekom dvadeset i pet godina vrijedno je i sustavno sakupljao djela koja daju uvid u likovna događanja u posljednja dva desetljeća, a sada su predstavljena svekolikoj javnosti. S obzirom na to da Vugrinec nerijetko govori kako ga danas sve više prepoznaju kao kolekcionara, nego kao nogometaša, v.d. ravnatelja Muzeja grada Rijeke Vinko Ivić uvodno je podsjetio na njegovu iznimnu sportsku karijeru, te je istaknuo kako izložba ima sportsko-kulturnu poveznicu.


Nogometaš i kolekcionar


– Svojom igrom i golovima ostavio je neizbrisiv trag i ovdje u Rijeci na Kantridi. Njegovi sportski uspjesi nisu bili slučajni, što je dobro primijetila i sama vrhunska sportašica u karateu i autorica izložbe, viša kustosica Ema Makarun, ističući neke sličnosti u strasti za uspjehom u sportu i za uspjehom u kolekcionarstvu: volja i strast, dobro oko za procjenu u maniri najboljeg stručnjaka egzekutora važni su i presudni za sjajnoga nogometaša, strijelca, golgetera i sjajnog kolekcionara koji ove godine obilježava dvadeset i petu godišnjicu od početka svoje kolekcionarske karijere.





Izložba donosi presjek hrvatske figurativne umjetnosti od kraja devetnaestog stoljeća do sedamdesetih godina dvadesetoga i predstavlja nastavak ovoga niza, ali i prezentacije najnovijih akvizicija koje kolekcionar pomno i permanentno prikuplja već četvrt stoljeća. Njegova kolekcija slika i skulptura puna je kapitalnih djela hrvatske moderne umjetnosti od najveće nacionalne vrijednosti. Stoga uvaženi i cijenjeni kolega Igor Zidić s pravom smatra da je to jedna od najboljih ikad prikupljenih kolekcija devetnaestog stoljeća do danas, ističe Ivić te dodaje kako nakon Ljubljane, Zagreba i Osijeka, i Rijeka ovom izložbom ima ekskluzivu od devedesetak izložaka, skulptura i slika, najeminentnijih hrvatskih umjetnika.



Prema riječima autorice izložbe Eme Makarun, izložbom je obrađeno razdoblje od stvaranje hrvatske moderne, od zadnja dva desetljeća devetnaestoga stoljeća, kroz distinktivne -izme dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća, pa sve do usporedno s krajem novih tendencija, krajem sedamdesetih godina, što je period od stotinu godina hrvatske umjetnosti.


Antologijska djela


– Ono što je jako zanimljivo, riječ je o vrlo značajnim radovima, i neki od tih radova su antologijska djela, dakle remek-djela, i ova kolekcija svakako je važna i u nacionalnom smislu i može parirati fundusima modernih galerija.



Upravo je povod ovoj izložbi bio otkup dvaju radova jednog virtuoza hrvatskog krajobraznog slikarstva Mencija Klementa Crnčića, a nakon što smo od gospodina Davora Vugrineca otkupili ta dva rada u fundus našeg muzeja i znatno ga obogatili, počeli smo razgovarati o ovoj izložbi i upravo je to bio početak, kaže Makarun te nadodaje kako je katalog izložbe ono što ostaje, pa se stoga nada se da će ovaj katalog u budućnosti biti literatura povjesničarima umjetnosti, znanstvenicima, no i svim ljubiteljima umjetnosti.



Zvonko Maković koji je radio na dvjema izložbama Davora Vugrinca, onoj u Ljubljani i u Osijeku, no i na kolekciji kao cjelini, ističe kako dobro poznaje svako djelo koje je tijekom vremena ulazilo u zbirku, a mnoga je djela i obrađivao.


– O Davoru Vugrinecu govorio sam kao o nespecifičnom kolekcionaru, jednom od naših sigurno najboljih kolekcionara koji skuplja djela od kasnog devetnaestog stoljeća; mi ovdje primjerice vidimo najranije djelo 1880-ih godina, pa sve do suvremenih, a završavamo sa sedamdesetim godinama. Dakle, to je jedan raspon koji je vremenski vrlo rastezljiv, devedesetak godina. Međutim, ono što ovu zbirku razlikuje od svih drugih, a poznajem i druge najvrjednije zbirke koje se u Hrvatskoj formiraju i koje danas postoje, to je da je samo jedan segment onoga što Vugrinec ima.



Izložba se zove »Metamorfoze figurativnog« i skoncentrirana je na figurativno, dakle tu nema apstraktnih djela. S druge strane, Vugrinec može sutra napraviti u Splitu ili Osijeku izložbu apstraktne umjetnosti u Hrvatskoj koja će isto imati devedeset djela, što govori da je to zbirka koja je nastajala smišljeno, konceptualno je vrlo precizno determinirana, te je zbirka koja na neki način igra ulogu jednog alternativnog muzeja moderne i suvremene umjetnosti, pojašnjava Maković te dodaje kako se na samome ulazu u muzej nalazi djelo »Crtač« Lea Juneka, slika iz 1940. godine, remek-djelo hrvatske umjetnosti dvadesetog stoljeća koja, a osim što je likovno vrijedna ima i svoju priču i povijest koja je isto toliko značajna te je vezana upravo za Rijeku.


Izvaninstitucionalni fundus


Novootvorena izložba tako daje važnim djelima pregled likovnih događanja na našemu području u devetnaestome stoljeću, preko raznovrsnih -izama, tijekom prve polovice dvadesetoga stoljeća do Novih tendencija zabilježenih sedamdesetih godina, a kako ističu iz Muzeja, »Vugrinec je u svome naumu bio uspješan, sakupio je kolekciju koja donosi sintezu hrvatske moderne i priču o uzorima, učiteljima i zaslužnim za dosegnutu nacionalnu umjetničku razinu. Redovito su u posljednjem imale velikog udjela i naše poveznice s događanjima u europskim središtima, što će reći s umjetničkim tendencijama u Beču, Münchenu, Pragu, Parizu, Veneciji i ostalim metropolama.«



Iako je riječ o izvaninstitucionalnom fundusu, ističu, njegova organizacija, stručna interpretacija i vidljivost u javnosti uvelike pridonose snažnoj afirmaciji i valorizaciji hrvatske umjetnosti, napose hrvatskoj moderni i razdoblju nakon nje, a sama zbirka više je puta izlagana u Hrvatskoj i inozemstvu – u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, Narodnoj galeriji u Ljubljani, osječkom Muzeju likovnih umjetnosti, no i u Varaždinu, Koprivnici te drugdje, pa je riječka izložba, koja uključuje velik broj umjetničkih radova koji dosad nisu izlagani, logičan slijed.



Autorica izložbe je Ema Makarun koja, uz Zvonka Makovića potpisuje tekstove u katalogu. Izložba je otvorena do 8. studenoga ove godine.