U Kući fresaka u Draguću, upravo u prostoru u kojem do punog izražaja dolazi značaj zidnog slikarstva u Istri, specifičnog fenomena kulturne baštine, svečano je predstavljena dugo iščekivana monografija »Kastavska slikarska škola« autora Željka Bistrovića, opsežno djelo koje detaljno obrađuje fenomen lokalne slikarske škole aktivne u posljednjoj trećini 15. stoljeća na širem prostoru Istre, Kastva i Slovenskog Krasa.

Srednjovjekovno zidno slikarstvo u Istri jedno je od najznačajnijih poglavlja hrvatske povijesti umjetnosti. Gustoćom sačuvanih zidnih slika iz ovog razdoblja Istra se ističe i među europskim regijama. Najveći dio korpusa nastaje u kasnogotičkom razdoblju. Središnju pojavu kasnogotičkog slikarstva, u Istri predstavljaju dvije radionice kojima je zajedničko da su njihovi nositelji obitavali u Kastvu.

Kastavska slikarska škola, predvođena istaknutim voditeljima radionica Vincentom i Ivanom iz Kastva, ostavila je u nasljeđe neke od najvrjednijih i najpoznatijih ciklusa kasnogotičkih zidnih slika na istarskom poluotoku i susjednim regijama, poput fresaka u crkvama sv. Marije na Škrilinah u Bermu, sv. Jurja u Lovranu, Blažene Djevice Marije u Božjem polju, sv. Trojstva u Hrastovlju, sv. Helene u Gradišču pri Divači, i ostalima.

– Korpus Vincenta i Ivana iz Kastva i njihovih suradnika, korpus je od jedno trinaest oslikanih lokaliteta od kojih su neki fragmentarni. Fascinantno mi je da su dva slikara iz istog malog mjesta imala radionicu, a da takvih radionica nije bilo u većim centrima gdje su bile biskupije. Nitko se nije posvetio njihovom međuodnosu, a da bi se to napravilo, treba se taj korpus kao cjelina istražiti i pokušati utvrditi sudionike, kazao je Željko Bistrović.

Autor monografije dr. sc. Željko Bistrović detaljno obrazlaže sva poznata djela, ali i rasvjetljava utjecaje starijih majstora, kao i izravne utjecaje onovremenih grafičkih predložaka s područja današnje Njemačke i Nizozemske, te spominje novootkrivena djela ove škole koja se trenutno restauriraju u Kastvu i Roču. Kroz suradnju s urednicama, mr. sc. Sunčicom Mustač i muzejskom savjetnicom Katarinom Marić, u knjizi je uspješno rekonstruirana i prikazana specifična umjetnička klima ovog užeg kulturnog kruga.

Na predstavljanju knjige govorio je i dr. sc. Ivan Matejčić, izvanredni profesor u mirovini, ujedno recenzent izdanja.

– Kod nas i ne samo kod nas, u razdoblju srednjega vijeka, zidno je slikarstvo uz arhitekturu najeksponiraniji vizualni medij. Suvremenim terminima: dominantan masovni medij. U razumijevanju duha srednjeg vijeka zidna slika je prevažan dokument. A tih dokumenata u Istri, rekli su mi, sačuvano je na preko 120 mjesta. Naša biskupija evidentirala je približno 350 crkava i kapela, a kada tome pridodamo i ruševine, ostatke, arheološke nalaze, pisana svjedočanstva, dolazimo do brojke od preko 400, kazao je Matejčić.

Bogato opremljena monografija rezultat je dugogodišnjeg rada i široke međuinstitucionalne suradnje. Fotografije fresaka snimili su Ivo Puniš, Jovan Kliska i Renco Kosinožić, precizne nacrte izradio je dr. sc. Ivan Matejčić, a vizualni identitet knjige potpisuje dizajner Rajko Ban.